Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Bivši ministar pravde u trci za pravobranioca RS?

    4. Decembra 2025. — 16:24

    Advokati zbog dugova prijete blokadom HE “Dabar”

    4. Decembra 2025. — 15:28

    IDDEEA nema novca da plati dobavljače za pasoše i tablice

    4. Decembra 2025. — 14:43

    Ministarstvo razbacuje milione na nepostojeći vrhunski sport u Srpskoj

    4. Decembra 2025. — 09:02
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Gorivo u Srbiji najskuplje u regionu

    2. Decembra 2025. — 08:17

    Raste interes za solare, ali regulativa se mijenja na štetu korisnika

    1. Decembra 2025. — 16:38

    Na Banjalučkoj berzi prebijeno više od 200 miliona KM

    4. Decembra 2025. — 09:26

    PURS: Za 11 mjeseci prikupljeno 324 miliona KM više nego prošle godine

    3. Decembra 2025. — 14:36

    Diversifikacija ključni princip za upravljanje rizicima

    3. Decembra 2025. — 13:00

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Uzrok rebalansa budžeta promjene u prihodima i prioriretima u rashodima

    25. Novembra 2025. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi 52.749 KM

    4. Novembra 2025. — 15:32

    Kupci u FBiH za crni petak potrošili 263 miliona KM

    2. Decembra 2025. — 12:10

    Lažni “crni petak”: Čak 96 posto prodavnica u FBiH napravilo prekršaj

    1. Decembra 2025. — 14:16

    U BiH uvezeno 8.100 novih i 71 hiljada polovnih vozila

    30. Novembra 2025. — 11:04

    Lidl izbjegava jedan veliki grad u BiH

    23. Novembra 2025. — 13:10

    Ski sezona na Jahorini počinje danas uz besplatno skijanje

    2. Decembra 2025. — 09:45

    Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

    26. Novembra 2025. — 15:00

    Cijene kvadrata u Budvi i do sedam hiljada evra

    13. Novembra 2025. — 09:01

    Za devet mjeseci BiH posjetilo 1,53 miliona turista

    8. Novembra 2025. — 08:03

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Cijena ječma u EU dostiže rekorde, u Srbiji ga niko neće

    3. Decembra 2025. — 09:03

    Realni sektor ne prestaje da tone: Industrija raste samo na papiru

    3. Decembra 2025. — 07:38
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Prve mobilne brodske apoteke u Hrvatskoj počele s radom

    4. Decembra 2025. — 13:44

    Novogodišnji honorari muzičkih zvijezda i do 150.000 evra

    30. Novembra 2025. — 15:34

    Black Friday postao još isplativiji uz pomoć vještačke inteligencije

    30. Novembra 2025. — 14:27

    Amerikanci potrošili preko osam milijardi dolara na “crni petak”

    29. Novembra 2025. — 15:05

    Banke povećavaju kupovinu zlata

    4. Decembra 2025. — 08:17

    EU odlučila: Do 2027. prekid uvoza ruskog gasa

    3. Decembra 2025. — 10:15

    Hrvatska među državama s najvećom inflacijom u EU

    3. Decembra 2025. — 08:17

    Amazon i Google predstavili zajedničku multicloud mrežnu uslugu

    1. Decembra 2025. — 11:12
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Globalni dug ostaje iznad 235 odsto svjetskog BDP-a

Globalni dug ostaje iznad 235 odsto svjetskog BDP-a

adminadmin21. Septembra 2025. — 16:22Nema komentara4 minute čitanja
dolar
Foto: Pixabay

BEOGRAD – Globalni dug se stabilizovao, iako ostaje na povišenom nivou, jer je kontinuirano smanjenje kreditiranja privatnog sektora ublažilo veće zaduživanje vlada.

Ukupni dug se prošle godine malo promijenio i ostao je na nivou nešto iznad 235 procenata globalnog bruto domaćeg proizvoda, prema najnovijem ažuriranju Globalne baze podataka o dugu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Privatni dug se smanjio ispod 143 procenta BDP-a, na najniži nivo od 2015. godine, što odražava smanjenje obaveza domaćinstava i malu promjenu u dugu nefinansijskih korporacija.

Nasuprot tome, javni dug je porastao na skoro 93 procenta, prema bazi podataka MMF-a koja se zasniva na godišnjem istraživanju iznosa i strukture duga koji drže vlade, preduzeća i domaćinstva.

Izraženo u američkim dolarima, ukupni dug se blago povećao na 251 bilion dolara, pri čemu je javni dug porastao na 99,2 biliona, a privatni se smanjio na 151,8 biliona dolara.

Različiti trendovi među zemljama i grupama s različitim prihodima

Kako se navodi u zvaničnom blogu MMF-a, ovi globalni prosjeci prikrivaju značajne razlike među zemljama i grupama (prema njihovim prihodima). Dok SAD i Kina nastavljaju da igraju dominantnu ulogu u oblikovanju globalne dinamike duga, kako je pokazao Fiskalni monitor MMF-a iz aprila, nivo duga i deficita u mnogim zemljama i dalje je visok i zabrinjavajući u istorijskom kontekstu, i u razvijenim i u ekonomijama u razvoju.

U Sjedinjenim Američkim Državama dug opće države prošle godine je porastao na 121 procenat BDP-a (sa 119 procenata), dok je Kina zabilježila rast na 88 procenata (sa 82). Isključujući SAD, javni dug u razvijenim ekonomijama pao je za više od 2,5 procentnih poena, na 110 procenata BDP-a.

Povećanja u nekim velikim razvijenim ekonomijama poput Francuske i Velike Britanije neutralisana su padovima u Japanu i manjim ekonomijama, kao što su Grčka i Portugal.

Isključujući Kinu, javni dug na rastućim tržištima i u ekonomijama u razvoju blago je pao na ispod 56 procenata u prosjeku.

Trendovi privatnog duga značajno su varirali među zemljama. SAD su zabilježile značajan pad od 4,5 procentnih poena, na 143 procenta BDP-a, dok je Kina zabilježila rast od šest poena, na 206 procenata BDP-a. Među drugim tržištima u razvoju i ekonomijama u razvoju, privatno zaduživanje je naglo poraslo u većim ekonomijama poput Brazila, Indije i Meksika, ali je opalo u Čileu, Kolumbiji i Tajlandu.

Šta pokreće obrasce javnog i privatnog duga?

Uporno visok globalni fiskalni deficit, u prosjeku oko pet procenata BDP-a, glavni je pokretač rasta javnog duga. Ovaj deficit i dalje odražava zaostale troškove od Covida-19 – kao što su subvencije i socijalne beneficije – u kombinaciji s rastućim neto troškovima kamata, navode iz MMF-a.

Pad privatnog duga proizilazi iz različitih faktora zavisno od zemlje i grupe prema prihodima. U mnogim razvijenim ekonomijama kompanije se manje zadužuju, vjerovatno kao odgovor na slabe izglede rasta, nastavljajući trend koji je započet 2023. godine.

U SAD snažne bilansne pozicije i gotovinske rezerve takođe doprinose manjem korporativnom zaduživanju. U drugim slučajevima, rast javnog duga uz pad privatnog sugeriše efekat istiskivanja, u kojem teško javno zaduživanje ograničava dostupnost kredita ili povećava njegovu cijenu za privatni sektor.

„U Kini je rast privatnog duga predvodio dug nefinansijskih korporacija. Ovo povećanje, uprkos trajnoj slabosti u sektoru nekretnina, odražava i dalje obilnu ponudu kredita, posebno za podršku strateškim sektorima. Nasuprot tome, dug domaćinstava se blago smanjio, jer slaba tražnja za hipotekama i zabrinutost u vezi sa zaposlenjem i rastom plata i dalje utiču na zaduživanje“, ocjenjuje MMF.

Drugdje, na velikim rastućim tržištima i u ekonomijama u razvoju, rast privatnog duga proizilazi iz visokih kamatnih stopa i njihovog uticaja na nenaplative zajmove (kao u Brazilu), poboljšanih kratkoročnih izgleda rasta (kao u Indiji) i korporativnih spajanja i akvizicija. Suprotno tome, slabiji izgledi rasta doveli su do pada privatnog duga u zemljama poput Kolumbije ili Tajlanda.

U zemljama s niskim prihodima, nedavna dinamika duga odražava niz dodatnih faktora. Oni uključuju ograničeniji finansijski razvoj, zategnute uvjete likvidnosti i efekte istiskivanja povezane s vezom između državnog i privatnog duga.

„Vlade bi trebale da pomognu u upravljanju ovim trendovima tako što će dati prioritet postepenim fiskalnim prilagođavanjima u okviru kredibilnog plana srednjoročnog perioda radi smanjenja javnog duga, uz pomoć u izbjegavanju istiskivanja privatnog zaduživanja i investicija. Istovremeno, podsticanje okruženja koje jača ekonomski rast i smanjuje neizvjesnost pomoći će u ublažavanju javnog duga i ohrabrivanju ulaganja privatnog sektora“, zaključuje MMF. Biznis.rs

bdp globalni dug
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakVeliki iskorak u svijetu digitalnih plaćanja preko blockchaina
Sljedeći članak Najava događaja za ponedjeljak, 22. septembar 2025. godine

Povezani članci

FINANSIJE 02 minute čitanja

Bundesbanka: Njemačku bi američke sankcije dotukle

FINANSIJE 01 minuta čitanja

Požari u Kaliforniji “koštaće” između 35 i 45 milijardi dolara

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Bivši ministar pravde u trci za pravobranioca RS?

4. Decembra 2025. — 16:2402 minute čitanja

Kandidati imaju rok od 15 dana da se prijave na konkurs

Advokati zbog dugova prijete blokadom HE “Dabar”

4. Decembra 2025. — 15:28

IDDEEA nema novca da plati dobavljače za pasoše i tablice

4. Decembra 2025. — 14:43

Ministarstvo razbacuje milione na nepostojeći vrhunski sport u Srpskoj

4. Decembra 2025. — 09:02

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.