BANJALUKA – Svjetska banka predviđa da će ukupna stopa ekonomskog rasta zemalja na Balkanu ove godine dostići 3,2 odsto, što je za 0,5 procentnih poena niže u odnosu na prethodne projekcije, dok se u narednoj godini očekuje ubrzanje rasta na 3,5 odsto.
Ekonomski rast regiona će, prema predviđanjima, umjereno usporiti u ovoj godini i to zbog slabije spoljne potražnje i ekonomske neizvjesnosti koju donosi dalji razvoj globalnih trgovinskih politika, saopšteno je iz Svjetske banke.
To bi moglo negativno uticati na povjerenje privrede i potrošača, navodi se u danas objavljenom redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Balkan.
Direktor Svjetske banke za zapadni Balkan Šaoćing Ju rekla je da su primjetni neki pozitivni ekonomski trendovi u regionu koji ukazuju na njenu otpornost i koji bi trebali podstaći solidan ekonomski rast.
“Niža inflacija i rast plata podstiču potrošnju, a počinju rasti i javne investicije“, istakla je ona, dodajući da postoji i povećana domaća neizvjesnost u nekoliko ekonomija Balkana.
U izvještaju je navedeno da će neizvjesnost u oblasti globalne trgovine vjerovatno uticati na Balkan, prvenstveno zbog usporavanja ekonomske aktivnosti u evrozoni, što bi moglo umanjiti trgovinsku razmjenu dobara i usluga, kao i priliv ulaganja i doznaka.
Ukazuje se da su, u periodima neizvjesnosti, diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi najefikasnije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti.
Među ključnim mjerama su uklanjanje prepreka za pristup tržištu rada, uključujući ograničenja koja utiču na žene, zatim produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, unapređenje standarda upravljanja i povećanje tržišne konkurencije radi podsticanja produktivnosti i pružanja podrške dugoročnom rastu.
U zemljama Balkana bi brže sprovođenje reformi u okviru procesa pristupanja EU – poput pridruživanja Jedinstvenom području plaćanja u evrima /SEPA/ i uvođenja “zelenih traka” radi pojednostavljenja prekogranične trgovine moglo dalje unaprijediti povjerenje privrednika, privući investicije i podstaći stvaranje novih radnih mjesta.
Svjetska banka u izvještaju naglašava da rast temperature i pojava ekstremnih vremenskih prilika, uz prelazak na niskougljeničnu ekonomiju, korjenito mijenjaju sektorske obrasce zapošljavanja u ovom regionu, što zahtijeva znatno prilagođavanje radne snage.
Šest ekonomija regiona trebalo bi da kao prioritete postave reforme svojih sistema socijalne zaštite i službi za zapošljavanje, čime bi pomogle radno sposobnom stanovništvu da prebrodi vremenske nepogode kao što su poplave, suše i šumski požari, te da bude spremno za nove prilike za zapošljavanje koje donosi zelena tranzicija, navedeno je u izvještaju.
Iz Svjetske banke navode da bi jačanje sistema za zaštitu dohodaka od rada kao odgovor na udare na zaposlenost, te veća fleksibilnost sistema socijalne zaštite pomogli u sprečavanju osiromašivanja pojedinaca.
Uz to, prekvalifikacija radnika za “zelena” radna mjesta doprinijela bi da se odgovori na promijenjenu potražnju za vještinama, čime bi se pospješili produktivnost i ekonomski rast.