BERLIN – Njemačka ekonomija je već nekoliko godina u blagom padu, ali to sve više utiče na tržište rada. Nezaposlenost raste treću godinu zaredom, a prema procjenama mesečno gubi više od 10.000 radnih mjesta.
Rast nezaposlenosti u Njemačkoj najviše se vidi u zatvaranju radnih mjesta u industriji, koja su tradicionalno bolje plaćena. Eksperti ukazuju da se u industriji svakog mjeseca gubi više od 10.000 radnih mjesta, naročito u automobilskom sektoru, koji je dodatno pogođen novim američkim carinama na uvoz automobila, piše RTS.
Ali, i bez tih carina njemačka industrija je u krizi i sve više firmi sele svoju proizvodnju u inostranstvo.
Kako kažu, dominantan razlog za to su troškovi proizvodnje. Konkretno, od izbijanja rata u Ukrajini, privrednike opterećuju visoke cijene struje, gasa i nafte, potom rastući porezi, ali i jedan stari problem – komplikovana i glomazna birokratija.
Međutim, Nijemci sele proizvodnje u Aziju i zbog tamošnje većeg nivoa robotizacije i automatizacije proizvodnje.
„Filmove iz naših kineskih fabrika prikazujem našim kolegama u drugim delovima svijeta, zbog visokog stepena automatizacije, standardizacije, robotizacije. Razvoj u Kini u posljednjih šest, sedam godina bio je izvanredan u pogledu uvođenja tehnologije u proizvodnju. U proteklih nekoliko godina uložili smo milijardu juana u proizvodne kapacitete u Kini. I nastavićemo tako“, navodi Miguel Borego , generalni direktor Thyssenkrupp.
Kako Njemačka planira da finansira ekonomski zaokret
Industrijalci smatraju da je Njemačkoj u trci za investicijama potreban zaokret. Upravo takve reforme obećava najizgledniji budući njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz).
I prije nego što je postao kancelar, on je uspio da stari saziv Bundestaga usvoji ustavne promjene, koje će omogućiti njegovoj vladi da se zaduži za više od 1.000 milijardi eura narednih godina i taj novac iskoristi za naoružavanje, infrastrukturu i klimatske projekte.
„Rat i očekivanje vojne potrebe se koriste kao privremeni lijek za njemačku privredu. Ali to je loš znak. Uvijek moramo imati na umu da se vojna potrošnja na kraju podržava porezima. Ako želimo da povećamo vojne investicije, moramo da povećamo poreze za pojedince i privredu, ili da smanjimo drugu potrošnju i prioritet, kao što su obrazovanje, istraživanje i razvoj. To su oblasti koje dugoročno održavaju konkurentnost privrede. Duboko žalim zbog politike vlade po ovom pitanju“, navodi Rajner Rotfus, poslanik AfD-a u Bundestagu.
U Njemačkoj, čini se, postoji saglasnost da njena privreda klizi u deindustrijalizaciju, osim u sektoru proizvodnje oružja. Ali sve glasnije se čuje dilema da li Njemačka zapravo mijenja model ekonomskog uspeha tako što će umjesto automobila, ubuduće proizvoditi i izvoziti tenkove.