VAŠINGTON – Cijene zlata ostale su u srijedu blizu granice od 3.000 dolara po unci, uz povećanu kupovinu centralnih banaka i zabrinutost investitora zbog globalnog ekonomskog rasta nakon najave novih američkih carina.
Na fizičkom tržištu, unca zlata je oko podneva koštala 2.943 dolara, što je rast od 0,3 posto u odnosu na jučerašnje zatvaranje berze. Nakratko je dostigla novu najvišu vrijednost otkad se zlatom trguje na berzi – 2.946 dolara – što je deveti put od početka godine.
Na američkom tržištu, zlatom se u terminskim ugovorima trgovalo po cijeni višoj za 0,4 posto, odnosno 2.961 dolar.
Prema procjenama Udruženja rudarskih kompanija (WGC), zlato je prošle godine poskupjelo više od 28 posto uslijed snažne potražnje centralnih banaka i investitora tokom perioda pojačanih geopolitičkih tenzija.
Centralne banke nastavile su da povećavaju rezerve i u 2024. godini, ubrzavajući tempo kupovine u oktobru, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i tokom 2025, procijenili su u WGC-u sredinom decembra.
Geopolitički rizici i velika kolebanja na regionalnim finansijskim tržištima podstakli su investicionu potražnju, navode analitičari, dodajući da su investitori u trećem kvartalu ponovo počeli da kupuju zlato, budući da su centralne banke počele da smanjuju ključne kamatne stope.
Na početku ove godine nervozu na tržištu izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o carinama.
U utorak je Trump izjavio da planira uvesti carine na uvoz automobila od oko 25 posto, a slične carinske stope sprema i za poluprovodnike i farmaceutske proizvode.
Trgovci strahuju da bi ove mjere mogle označiti početak trgovinskog rata i nanijeti štetu globalnoj ekonomiji.
“Čini se da je rast cijene zlata podstaknut Trumpovim izjavama o skorom uvođenju carina na automobile i lijekove, što bi moglo otvoriti put njenom rastu prema 3.000 dolara”, rekao je tržišni analitičar OANDA-e, Zaid Wanda.
Otkako je ponovo preuzeo Bijelu kuću, Trump je već uveo carinu od 10 odsto na uvoz iz Kine i 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma iz različitih zemalja širom svijeta, prenosi SEEbiz.
“Smatram da će centralne banke i u doglednoj budućnosti nastaviti da kupuju zlato i diversifikuju rezerve nabavkom zlata, podržavajući njegovu cijenu”, izjavio je analitičar UBS-a Giovanni Staunovo.
Rasle su i cijene srebra, koje se koristi u električnim komponentama, za 0,4 posto, na 32,99 dolara po unci. Platina, koja se koristi u autokatalizatorima, pojeftinila je za 0,6 posto, na 981,56 dolara, dok je cijena paladijuma uglavnom stagnirala, iznoseći 987,75 dolara.