BANJALUKA, SARAJEVO – Za petak najavljeni bojkot trgovina, nalik onom u Hrvatskoj koji je imao i te kako zapažene rezultate, poprima sve veće razmjere i u BiH, a ekonomisti poručuju da će, ako ništa, i naši trgovci ubuduće biti odgovorniji pri formiranju cijena.
U Hrvatskoj je 24. januara u trgovinama izdato gotovo dva miliona računa manje nego isti dan prethodne sedmice, a za idući petak pozivaju na još jači bojkot, s tim što se od četvrtka kreće i u izbjegavanje tri trgovačka lanca na sedam dana, kao i tri proizvoda kojima su cijene naglo skočile.
Podrška premijera: Ujedno, ova ideja već poprima regionalne razmjere, pa će u naredni petak, osim građana BiH i Hrvatske, trgovine u širokom luku zaobilaziti i brojni potrošači u Crnoj Gori, u čemu ih je podržao i premijer Milojko Spajić.
Društvenim mrežama u BiH se već danima šire pozivi na bojkot trgovina, benzinskih pumpi, kafića i restorana, s tim što u udruženjima za zaštitu potrošača kažu da ne stoje iza ovog apela, ali ga, uglavnom, podržavaju.
“Mora se nešto učiniti po ovom pitanju jer cijene sve više divljaju, tako da udruženje, svako pojedinačno, odlučuje hoće li u bojkot ili ne. Naš stav je da bojkoti nisu trajna rješenja. Nadležni treba da preuzmu odgovornost za ovakvo stanje. Znači, osim politikanstva koje svakodnevno slušamo, treba da donesu zakone koji će zaista štititi građane. Ovo u petak je svakako način opomene prema trgovcima, a svjesni smo da su u prošloj godini imali ogromnu dobit. Ja neću kupovati u petak, pridružujem se ovome”, rekla je za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor.
Očekivana reakcija
U kupovinu u petak neće ni Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, koji poručuje da će ispoštovati akciju.
“To su organizovale grupe građana. Na naše prijedloge nikako ne reaguju ministarstva, odnosno vlasti na nivou BiH, entiteta i kantona, i ne trude se da do ovakvog divljanja cijena ne dođe. Moglo se očekivati da će narod jednom da kaže ‘sad je dosta’, da se organizuje i, logično, mi građane u svakom slučaju podržavamo. Onaj ko je trebao da uradi svoj posao nije to uradio kako valja. Podržavam sve ono što može da donese poboljšanje”, rekao je Vasilić za “Nezavisne novine”.
U petak u trgovinu neće ni ekonomista Milenko Stanić. Dan bez kupovine će, ocjenjuje, predstavljati pritisak na trgovinske lance da odgovornije pristupaju procesu formiranja cijena.
“Jednostavno, na ovaj način će se skrenuti pažnja da su trgovine, koje žive od potrošača, zanemarile dobar odnos prema kupcima i shvataju ih kao nevažan faktor u procesu odlučivanja po pitanju cijena”, rekao je za “Nezavisne novine” Stanić, upitan da prokomentariše koja je svrha bojkota u petak ako ćemo sve što nam treba kupiti u četvrtak.
U petak će, dodaje, biti poslata poruka da se mora više pažnje obraćati prema onome subjektu, odnosno učesniku u tržišnim odnosima koji je tu najvažniji, a to je kupac.
Trgovci nas ne vide
“Ako proizvođači i trgovci nemaju kupca, onda nemaju prihod, nemaju posao. Međutim, po njihovom ponašanju to sada ne vidimo. Smatram da u petak neće biti napravljen značajniji poremećaj na tržištu, ali će akcija svakako rezultirati manjom kupovinom i skrenuti pažnju da se ne ide uvijek ka povećanju cijena”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.
I Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, u petak neće ni u restoran ni u trgovinu.
“Od povećanja cijena goriva, povećala se cijena osnovnih životnih artikala. Svaki vid građanskog neposluha i bojkota apsolutno podržavam i zaista nemam namjeru da posjetim ni trgovine ni restorane. Neka to bude svojevrsna poruka onima koji kreiraju životni ambijent građana i radnika u BiH da ipak ne mogu raditi sve što žele”, kazao je Šatorović za “Nezavisne novine”.
Za razliku od njih, Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kaže da će ići u petak u kupovinu, jer je, kaže, inicijativa nejasna, ne zna se ko je organizator i niko nije konsultovao udruženja za zaštitu potrošača, niti je napravljena analiza o tome protiv čega je ovaj bojkot.
Poziv na oprez
Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, smatra da treba biti oprezan po pitanju bojkota. Na pitanje da li će kupovati u petak, on je rekao da to zavisi od potreba njegovog domaćinstva.
“Naravno da neću uskratiti svoje domaćinstvo nekih osnovnih životnih namirnica. Ako bude potreba za kupovinu, naravno da ću kupovati, imamo i sinčića od dvije i po godine”, rekao je Šulić za “Nezavisne novine”.
Na pitanje može li se to obaviti u četvrtak ili u srijedu, on je rekao da, ako nešto kupimo u srijedu ili četvrtak, time nismo ništa bojkotovali, jer je u Hrvatskoj, ako je dobro obaviješten, manjak prodaje koji je ostvaren petkom nadoknađen danima koji su uslijedili i prethodili tom danu.
“Tako da ova priča o bojkotu je nastala, ako se ne varam, u nekoj od zemalja regiona. Moramo biti oprezni po ovom pitanju. Unutrašnja trgovina je u nadležnosti entiteta. Cijene proizvoda u FBiH i Srpskoj nisu identične. Prosječna cijena 40 vrsta robe široke potrošnje je puno niža u Srpskoj nego u FBiH”, rekao je Šulić.
Kako je dodao, jako je važno reći da veliki broj ljudi iz FBiH, gdje je nedjelja neradna za trgovine, a koji sada nedjeljom kupuju u Srpskoj, osjeti da su cijene u pograničnim opštinama i gradovima u Srpskoj niže.
“Mi imamo kampanju ‘Društveno odgovorni’, tako da postoji određen broj proizvoda, robe široke potrošnje, koji su puno jeftiniji u odnosu na onaj prosjek koji ulazi u konačnu kalkulaciju kada računamo potrošačku korpu”, naveo je Šulić.
Na našu sugestiju da onda pričamo i o penzionerima i njihovim primanjima u Srpskoj i FBiH, on odgovara da će u ovoj godini biti dva povećanja penzija u Srpskoj, prvo u januaru, a onda još jednom do kraja godine. On je, još jednom govoreći o bojkotu, rekao da svaki građanin treba da odluči o tome da li će ići u kupovinu ili ne.
“Ako neko treba da ide u kupovinu, zašto ne otići”, rekao je Šulić.
Pravo građana
S druge strane, federalni ministar trgovine Amir Hasičević kaže da građani imaju pravo tražiti poštene cijene.
“Bojkot, u svojoj suštini, nije prijetnja slobodnom tržištu – naprotiv, to je dio tog sustava, jer daje jasan signal da nešto nije u redu i poziva na promjene”, rekao je Hasičević za “Nezavisne novine”.
Moramo, dodao je, priznati da slobodno tržište podrazumijeva odgovornost svih učesnika.
“Trgovci i proizvođači imaju obvezu poštovati kupce, osigurati pravedne cijene i ne zloupotrebljavati uvjete na tržištu. S druge strane, potrošači imaju pravo izražavati svoje nezadovoljstvo, uključujući i kroz legitimne alate poput bojkota. Bojkot, u svojoj suštini, nije prijetnja slobodnom tržištu – naprotiv, to je dio tog sustava, jer daje jasan signal da nešto nije u redu i poziva na promjene”, rekao je Hasičević.
Građani, naglasio je, imaju pravo tražiti poštene cijene, te imaju pravo na to da se njihov novac cijeni, ali i izabrati šta će podržavati. Najavio je i korake koje planira preduzeti kako bi, tvrdi, zaštitio standard građana i osigurao pravednost na tržištu.
“Prvi korak je jačanje nadzora nad cijenama osnovnih proizvoda. Svako zloupotrebljavanje položaja na tržištu – bilo od strane trgovaca, proizvođača ili distributera – bit će strogo sankcionirano”, rekao je ministar.
Kako je dodao, biće, uz ostalo, uvedena obaveza veće transparentnosti u formiranju cijena, jer potrošači imaju pravo znati šta stoji iza povećanja cijena proizvoda. Nezavisne novine