BANJALUKA, BRISEL – Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u oblasti carinskog zakonodavstva, niti su njene vlasti sprovele preporuke Evropske komisije, koje su izdate 2023. godine.
U Upravi za indirektno oporezivanje BiH, komentarišući ove navode EU, priznaju da se u ovoj oblasti kasni, ali ne zbog njih, nego zbog činjenice da bh. vlasti nisu uradile svoj posao. Oni tvrde da su bili prisiljeni sami uvoditi rješenja koja traži EU, kako bi carinsku politiku što je više moguće uskladili s EU.
Carinska politika je posebno važna jer BiH razmjenjuje robu i usluge u vrijednosti od nekoliko milijardi evra s EU, ali to nije dovoljna motivacija vlastima BiH da ispune svoje obaveze. Sve to otežava poslovanje, poskupljuje robu i stvara prostor za korupciju.
Što se tiče EU zahtjeva u ovoj oblasti, odnose se na nastavak priprema za primjenu zajedničkog tranzitnog postupka, što praktično znači praćenje i identifikovanje kretanja kontejnera s carinjenom robom. Osim toga, traži se povezivanje tranzitnog sistema sa zajedničkom IT infrastrukturom novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS), što bi svim učesnicima postupka omogućilo da budu uvezani u jedinstveni sistem. EU takođe traži da BiH konačno započne pripreme za povezivanje carinskih sistema sa sličnim sistemima u EU i susjednim zemljama.
Darjana Maglov, portparolka UIO BiH, za “Nezavisne” kaže da je BiH još 2013. počela s implementacijom ovog uslova EU, ali da je tek 2021. godine došlo do pomaka u oblasti digitalnog potpisa.
“U tom trenutku su tek stvoreni uslovi da se krene u dalji postupak uspostave NCTS sistema u BiH. Podsjećamo, nije UIO na bilo koji način ‘kočio’ uvođenje digitalnog kvalifikovanog potpisa u BiH, naprotiv. Kad smo vidjeli da se apsolutno ništa ne dešava na tom pitanju, UIO je pokrenuo proceduru da postane certifikovano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa u BiH, te smo to i postali”, kaže ona.
Pojašnjava da je BiH naredne godine ušla u petu fazu NCTS-a na bh. nivou i da su tada počele pripreme za sljedeći korak, koji podrazumijeva članstvo BiH u konvenciji za zajednički prevoz.
“U ovom trenutku samo BiH i još nekoliko zemalja EU ima uspostavljenu ‘fazu 5’ NCTS-a, te se čeka da i ostale zemlje članice zajedničke konvencije o provozu migriraju na tu fazu NCTS-a. U tom kontekstu možemo reći da je UIO u potpunosti spreman”, naglasila je Maglov.
Takođe, zahvaljujući zalaganju UIO, a uprkos institucijama BiH, prošle godine je instalirana oprema i uspostavljen direktan link s Briselom. To, praktično znači da carinske službe BiH mogu lako i jednostavno pratiti sve carinske pošiljke i kontejnere koji ulaze u BiH ili iz nje izlaze i na taj način ubrzati protok robe, jer će svi koristiti takozvani CCN/CSI sistem.
Primjera radi, sistem se može uporediti s beskontaktnim plaćanjem cestarine na auto-putu ako imate instaliran uređaj. Kontejner koji ulazi u BiH carinske službe neće morati “ručno” provjeravati, jer će od slanja do konačne destinacije sve nadležne službe moći pratiti pošiljku. Time se smanjuju mogućnosti zloupotreba jer neće biti moguće fiktivno mijenjati sadržaj pošiljki, čime se smanjuje potencijalna korupcija.
Osim toga, firme i izvoznici koji su imali istoriju netačnog deklarisanja biće automatski stavljeni na crnu listu, i sve nadležne službe će biti upoznate s robom koja se prevozi od strane takvih poslovnih subjekata. Ovaj sistem bi trebalo da smanji mogućnost šverca robe i krijumčarenja zabranjenih supstanci, jer će biti povećana kontrola.
“CCN/CSI je koncipiran i funkcionira na način da sve carinske ili porezne administracije, bez obzira iz koje zemlje potiču, koriste standardiziran metod pristupa sistemima pri Evropskoj komisiji, kao i sistemima nacionalnih administracija, te se na taj način uniformno vrši razmjena elektronskih poruka i informacija sa Evropskom komisijom u prethodno utvrđenom formatu”, naglasila je Maglov.
Dodala je da se ovim mjerama stvaraju uslovi da u roku od godinu dana BiH postane članica Konvencije o zajedničkom provozu u EU, što će, kako naglašava, dovesti do boljeg poslovnog ambijenta u BiH, od čega će najveću korist imati poslovna zajednica u BiH.
“Iz prethodnog se može zaključiti šta je BiH kočilo na putu za punopravno članstvo u Konvenciji o NCTS-u, a to je podatak da u BiH nije bilo certifikovanog tijela za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa, koji je obavezan, jer u NCTS-u nema više papira, ali dokumenti moraju biti elektronski potpisani”, zaključila je ona.Nezavisne