-
Porasla vrijednost uvoza satova u BiH, a smanjila se količina
-
„Gleda se isključivo cijena i sve kreće od toga“
SARAJEVO – Iz godine u godinu raste vrijednost uvezenih satova u Bosnu i Hercegovinu. Samo u prošloj godini različitih vrsta ručnih satova uvezeno je u vrijednosti od preko 18 miliona KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BIH.
Kada je riječ o ručnim, džepnim i drugim ličnim satovima koji imaju kućište od plemenitog materijala, poput zlata, u prošloj godini je uvezeno oko 8.300 kg, a vrijednost ovog uvoza bila je teška više od 700 hiljada KM. Dažbine plaćene na satove sa plemenitim metalima prešle su 200 hiljada KM.
Ostalih satova koji ne sadrže plemenite metale uvezeno je drastično više, oko 74 tone. Uvezena vrijednost dosegla je nevjerovatnih 750 miliona KM, a na to su plaćene dažbine od 4,5 miliona KM.
Kupci se ravnaju prema cijeni
Ipak, prodavci kažu, kupci prije svega gledaju cijenu, a najčešće ih kupuju kao poklon.
„Satovi se najčešće kupuju oko praznika i na prazničnim sniženjima. Ostalim danima, rekla bih da je prodaja solidna. Češće se kupuju za poklone, povod su penzija, rođendani i sličine prigode. Gleda se isključivo cijena i sve kreće od toga“, kaže Sanja Golijanin, vlasnica lanca prodavnica satova i nakita u Istočnom Sarajevu.
Ako je riječ o polu, Golijanin pojašnjava, da jednako idu i muški i ženski satovi.
Na pitanje koliko trendovi sa društvenih mreža utiču na prodaju satova, sagovornica CAPITAL-a kaže da „dobar marketing kao i za svaku drugu robu ima svoj rezultat.“
Kina dominantan uvoznik
Podaci Uprave za indirektno oprezivanje pokazuju da se ubjedljivo najveći broj satova uveze iz Kine, zatim iz Švajcarske koja je svjetski poznata upravo po proizvodnji satova, potom iz Španije, Hong Konga te Japana.
U odnosu na 2023. godinu uvoz satova porastao je za tri miliona, a u poređenju sa 2022. godinom za četiri miliona KM. S druge strane, količina uvezenih satova se smanjila, pa je tako u BiH u 2023. uvezeno 104 tone, a prošle godine 20 tona manje.