Crna Gora je, prema stepenu razvoja elektronske uprave, zauzela 81. mjesto među 193 države, pokazao je novi izvještaj Ujedinjenih nacija za 2024. godinu. To je za deset mjesta gora pozicija u odnosu na prethodni izvještaj iz 2022. godine. Od država regiona, najbolje je rangirana Hrvatska na 32. mjestu, sa indeksom 0.8818. Slovenija je na 33. mjestu sa indeksom 0.8759, Srbija je 39. (0.8618), Sjeverna Makedonija 84. (0.7070), a Bosna i Hercegovina zauzima 107. mjesto (0.6329).
Izveštaj Ujedinjenih nacija o e-upravi, „Ubrzavanje digitalne transformacije za održivi razvoj“, koji izdaje Odjeljenje za ekonomska i socijalna pitanja, priprema se tokom dvogodišnjeg perioda prema utvrđenoj metodologiji. Istražuje kako digitalna uprava može olakšati integrisane politike i usluge u 193 države članice UN.
Danska, Estonija i Singapur su vodeće na listi e-uprava
Indeks razvoja e-uprave (EGDI) procjenjuje spremnost, kapacitet i napredak zemlje u korišćenju e-uprave za pružanje javnih usluga. Postao je ključni alat za upoređivanje razvoja usluga e-uprave na globalnom nivou. EGDI obuhvata tri ključne dimenzije ili komponente, od kojih svaka ima svoj indeks; Indeks online usluga (OSI) procenjuje obim i kvalitet online usluga; Indeks telekomunikacione infrastrukture (TII) kvantifikuje stanje razvoja telekomunikacione infrastrukture, dok Indeks ljudskog kapitala (HCI) mjeri razvoj ljudskog kapitala.
Crna Gora je u novom izvještaju ocijenjena kao zemlja sa visokim stepenom razvoja e-uprave, sa ukupnim indeksom 0.7211. Najbolju ocjenu ima kada je u pitanju razvoj telekomunikacione infrastrukture (0.9229), a najgoru za elektronsku participaciju (subindeks OSI) 0.5068. Indeks ljudskog kapitala je 0.7190, a online usluga 0.5214.
Danska, Estonija i Singapur su vodeće na listi e-uprava, sa najvišim ocjenama u pogledu obima i kvaliteta online usluga, stanja telekomunikacione infrastrukture i ljudskih kapaciteta. Danska je prva sa indeksom 0.9847, Estonija druga (0.9727), a Singapur treći (0.9691).
Među državama sa najvišim ocjenama su Južna Koreja, Island, Saudijska Arabija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Finska, Holandija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Njemačka, Japan, Švedska, Norveška, Novi Zeland, Španija i Bahrein. Regionalni lideri su Južna Afrika (Afrika), Sjedinjene Američke Države (Amerika), Singapur (Azija), Danska (Evropa) i Australija (Okeanija), navedeno je u izvještaju UN objavljenom 17. septembra.
“Uprkos preklapanju i nagomilavanju globalnih kriza u posljednjim godinama, države i regioni širom svijeta ubrzali su svoju posvećenost strategijama razvoja e-uprave“, saopćeno je iz UN.
Mnoge zemlje i dalje pred izazovom
Izvještaj pokazuje da su postignuti značajni koraci ka digitalnoj upravi, podstaknuti ulaganjima u otpornu infrastrukturu i najsavremenije tehnologije poput vještačke inteligencije, klaud računarstva i širokopojasnih mreža. Iako je digitalna transformacija podstakla inovacije i rast, naročito u privatnom sektoru, mnoge zemlje i dalje se suočavaju sa preprekama u potpunom korištenju ovih dostignuća kako bi unaprijedile javne usluge i učešće građana, ključne komponente za postizanje Ciljeva održivog razvoja (SDG).
„Izvještaj naglašava napredak u oblasti digitalne vlade i rješavanju uporne digitalne podjele, naročito u regionima poput Afrike i Okeanije. Iako ta podjela možda neće biti potpuno premošćena do 2030. godine, najnovija dostignuća predstavljaju značajnu priliku,” rekao je Li Đunua (Li Junhua), zamjenik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za ekonomska i socijalna pitanja. „Ubrzavanjem napora i usvajanjem inovativnih, inkluzivnih rješenja, možemo osigurati da sve nacije imaju koristi od transformativne moći digitalne vlade, čineći javnu administraciju efikasnijom, otpornijom i pravednijom.”
Iz UN navode da je prvi put najviše država članica sa vrlo visokim vrijednostima indeksa razvoja e-vlade (EGDI), 39 odsto ukupnog broja ocijenjenih zemalja. Sveukupno, 71,5 odsto država članica sada je na visokim ili vrlo visokim nivoima EGDI.
„Zahvaljujući izvanrednim poboljšanjima u pružanju usluga i telekomunikacionoj infrastrukturi, globalni prosjek EGDI je porastao, pri čemu se udio stanovništva koje zaostaje u razvoju digitalne uprave smanjio sa 45 procenata u 2022. godini na 22,4 procenta u 2024. Ovaj napredak je u velikoj mjeri posljedica značajnih dostignuća u Aziji i stalnog napretka u Americi, gdje se sve više zemalja pridružilo grupi sa vrlo visokim vrijednostima EGDI“, objasnili su iz UN.
Značajne razlike u digitalnoj infrastrukturi
Iako su svi regioni ostvarili napredak u različitim oblastima, tempo razvoja nije bio ravnomjeran i regionalne razlike i dalje postoje. Izvještaj pokazujedaEvropa prednjači u razvoju e-vlade, dok Azija napreduje brže od ostala četiri regiona, sa 53 procenta zemalja koje imaju vrlo visoke vrijednosti EGDI. U Africi, Mauricijus i Južna Afrika su prešle u grupu sa visokim vrijednostima EGDI, što je prvi put da su zemlje iz ovog regiona dostigle najviši nivo. Međutim, većina afričkih zemalja ima vrednosti EGDI ispod globalnog prosjeka.
Značajne razlike u digitalnoj infrastrukturi, povezanosti, digitalnim vještinama i spremnosti za e-vladu i dalje postoje u regionu. Okeaniju karakteriše velika varijabilnost u digitalnom razvoju, pri čemu Australija i Novi Zeland ostaju regionalni i globalni lideri, dok se male ostrvske države u razvoju (SIDS) još suočavaju sa značajnim izazovima u digitalnom napretku, navodi se u izvještaju.
FORBES CG, Foto: Pixabay