BANJALUKA, Zaposleni u prerađivačkoj industriji u RS, prije svega u pokleklom metalskom sektoru, se nalaze u izuzetno lošoj materijalnoj poziciji, zbog čega se mogu očekivati masovniji protesti radnika i ako ne budu podržani od republičkih sindikata, ističu radnici.
U Nezavisnom sindikatu ROS “Čajavec”, koji okuplja bivše radnike dvadesetak firmi iz tog ugašenog privrednog sistema, smatraju da je situacija u privredi dostigla tačku ključanja iz koje će neminovno uslijediti protesti ogorčenih radnika u cijeloj RS.
“Stanje u privredi nikad nije bilo gore, a bunt je potpuno prirodan i očekivan u situaciji kada su radnici ostali bez posla, izbačeni na ulicu i poniženi. Nisam siguran da će republički sindikati u RS stati iza radnika, ali oni koji ne jedu dva dana i nemaju djeci da obezbijede osnovne potrebe neće ni čekati poziv sindikalnih vođa, već će sami preuzeti stvar u svoje ruke. A kada se to desi, onda se niko na vlasti neće dobro provesti”, uvjeren je Bratislav Napotnik, predsjednik ROS “Čajavec”.
Da je stanje u metalskom sektoru eskaliralo potvrđuje i najava protesta radnika dobojske regije 13. novembra u organizaciji Konfederacije sindikata RS. Ogorčeni radnici “Trudbenika”, “Dalekovoda” i fabrike “Energoinvest novi – Tvornica niskonaponske opreme”, kažu da vlastima RS žele ukazati da više nemaju vremena za čekanje. Kako navode u proglasu, na ovakav način poručuju da postoje radnici u privredi koji odavno nisu u mogućnosti da hrane sebe i porodice i da se u rješavanje nagomilanih problema i spas privrede ovaj put moraju svi uključiti.
Obrad Belenzada, predsjednik Sindikata metalaca i rudara pri Konfederaciji sindikata RS, kaže je ovo samo početak radničkog bunta ukoliko vlasti ne shvate potrebu promjena u odnosu prema industrijskom sektoru.
“Mi i Gransko udruženje poslodavaca smo Vladi RS još u aprilu dostavili prijedloge mjera nove industrijske politike i ukoliko ključne stvari ne budu usvojene u ekonomskoj politici RS za 2013. protesti u Doboju neće biti zadnji, već će uslijediti širom RS. Stanje je alarmantno i konačno je vrijeme da Vlada usvoji mjere na rasterećenju privrede i smanjenju javne potrošnje, jer ne mogu radnici u privredi sami iznijeti teret krize niti to žele”, upozorio je Belenzada.
On je ocijenio neprihvatljivom situaciju u kojoj radnici u privredi primaju između 400 i 600 KM, a u javnoj upravi skoro duplo više.
Samo u metalskom sektoru i srodnim djelatnostima je proteklih nekoliko godina desetak fabrika otišlo u stečaj. Redom su pod naletom ekonomske krize, loših tržišnih uslova, vlasničkih manipulacija, prezaduženosti, tehnološke zaostalosti i nepovoljnog privrednog ambijenta, padale fabrike “Aluminka” iz Šipova, “Alpos” i “Metalka” iz Prnjavora, “Tehnorad” iz Dervente, “Adapter” iz Broda, dubička “Mehanika”, kao i pet fabrika namjenske industrije banjalučkog “Čajavca”.
Stanje je sve teže i u zvorničkom “Birču”, “Swisslion – Industriji alata Trebinje”, banjalučkom “Kosmosu”, teslićkom “Zraku”, “Energoinvest – Rasklopnoj opremi” i “Famosu” iz Istočnog Sarajeva.
Zdravko Vasić, predstavnik bivših radnika ugašenog “Alposa” iz Prnjavora, kaže da je odlaskom fabrike u stečaj stotinak radnika, uglavnom srednjovječnih, ostalo bez posla, među kojima je nemali broj onih koji su u borbi za preživljavanje primorani da rade fizičke poslove za male dnevnice.
“Iako je stečaj proglašen u maju, tek smo u ponedjeljak dobili rješenja o dobijanju naknade sa Zavoda za zapošljavanje od 160 KM. Materijalna situacija mnogih je teška, ali se nadamo da će se naći kupac za fabriku na drugoj stečajnoj licitaciji koja je zakazana za 4. decembar”, kazao je Vasić.
U Sindikatu metalske industrije i rudarstva pri Savezu sindikata RS, takođe, ukazuju da je situacija na terenu sve gora, ali i dalje vjeruju da se u pregovorima sa poslodavcima i Vladom RS mogu ostvariti bolji rezultati nego protestima.
“Naravno da nije normalna situacija da radnici ne primaju po devet plata u preduzeću koje radi i da im doprinosi nisu izmireni godinama i da su za to odgovorni i kontrolni organi. Pitanje je, međutim, šta se može postići protestom i da li je zgrada Vlade RS adresa gdje radnici treba da idu ukoliko im otkaze dijeli privatni poslodavac”, kaže Tane Peulić, predsjednik tog granskog sindikata.
U tom svjetlu je, napominje, i dalje više privržen pregovorima u očekivanju da će Vlada prihvatiti prijedloge Saveza sindikata i u ekonomsku politiku za 2013. godinu ugraditi mjere koje će dovesti do raspoređivanja krize na sve segmente društva i stvaranja uslova za fleksibilnije poslovanje.
Privreda otpušta, javni sektor zapošljava
U RS u periodu od kraja 2008. godine, kada su se počele osjećati posljedice svjetske ekonomske krize pa do kraja prošle godine, broj zaposlenih je smanjen za više od 20.000 s drastičnim razlikama između javnog i privatnog sektora.
Naime, javna uprava RS je u tom periodu zaposlila 1.621 novog radnika, čime je sa 22.715 zaposlenih i dalje jedan od nosećih sektora zapošljavanja. Do povećanja broja zaposlenih došlo je i u drugim granama koje su dijelom naslonjene na budžet, pa je tako broj radnika u obrazovanju porastao za 2.126, a u zdravstvu za 1.023.
Zvanična statistika pokazuje da je broj radnika u prerađivačkoj industriji istovremeno smanjen za čak petinu, odnosno za 12.559 radnika. Trgovačka branša bilježi pad od 7.629 radnika, oblast ugostiteljstva za 3.745 radnika, a građevinski sektor za 2.705 radnika. Nezavisne novine