BEOGRAD, Ulja u radnjama u Srbiji i dalje nema, ali za nestašice, po svemu sudeći, niko nije kriv.
Tako barem pokazuju rezultati ispitivanja tržišnih inspektora koji su pokušali da otkriju koje je odgovoran za prazne rafove. Uljare očigledno nisu, jer isporučuju i više nego uobičajeno, čak i “na svoju štetu”. Ni trgovce ne možemo da krivimo, s obzirom na to da u njihovim magacinima nema zejtina.
Tako ispada da je za nestašice hrane u radnjama odgovoran jedino potrošač.
– Mi potrošači smo krivi što nas lažu – kaže Goran Papović, predsjednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije. – Tržišna inspekcija je provjeravala male radnje, gdje se zna da nema skrivenih zaliha. Zašto se ne provjeri kolika je proizvodnja ulja, kao i gdje je završilo 50 odsto viška. Ako se Vlada odluči na uvoz, pozvaćemo potrošače da kupuju isključivo strano ulje, nikako od domaćih proizvođača.
Uporedo sa praznim rafovima, drastično su porasle cijene namirnica što otvara i sumnje u tržišne špekulacije. Čak i stručnjaci tvrde da je ove godine proizvedeno dovoljno ulja, šećera, mlijeka i mesa.
– Nema razloga za nestašicu namirnica i one su vještački stvorene – rekao je u ponedjeljak Vojislav Stanković, savjetnik u Privrednoj komori Srbije Vojislav Stanković.
– Psihoza je vještački stvorena, od strane monopola i kartela koji vladaju u tom sektoru, i sam taj sektor je odgovoran za ovu situciju, pa većim isporukama ulja treba stabilizovati tržište, po prihvatljivim cijenama.
S druge strane, ministar trgovine Rasim Ljajić misli da postoje objektivni razlozi zbog kojih je došlo do nestašica ulja i šećera.
– Suša je donijela 1,5 milijardi evra štete, pa su cijene brojnih kultura znatno veće nego prošle godine – rekao je ministar Ljajić. – Cijena ulja je porasla zato što je cijena suncokreta skočila zbog priča o suši. Uljari su požurili da kupe suncokret po cijeni od oko 500 evra i to prije nego što su urađeni bilansi, a kada su ovi završeni ispostavilo se da Srbija posjeduje količine dovoljne, čak i za izvoz od oko 80.000 tona.
Prema njegovim riječima, Vlada uvođenjem uvoznih dažbina želi da zaštiti domaće proizvođače, jer je “pitanje da li bi oni mogli da izdrže konkurenciju iz inostranstva”.
– Subvencije poljoprivrednim proizvođačima u Srbiji su daleko manje nego u zemljama Evropske unije – kaže ministar Ljajić. – Godišnji rod suncokreta je bio oko 500.000 tona, a prerađivački kapaciteti uljara su oko 900.000 tona, što ukazuje da bi država morala da daje ozbiljnije subvencije kako bi domaći proizvođači zasadili znatno veće količine pod suncokretom.
Meso, mlijeko
Ponuda mesa mogla bi biti mnogo veća od normalne, a potrošnja izuzetno mala i skromna, tako da će vjerovatno i cijene mesa morati da idu naniže.
– Problem sa ponudom stočarskih proizvoda će biti u narednim godinama i to je strukturalni poremećaj – upozorio je Stanković. I mljekari najavljuju moguće nestašice krajem godine. Godišnja proizvodnja mlijeka u Srbiji je 1,3 milijarde litara, što je dovoljno za domaće potrebe. S druge strane, u Vladi se nezvanično može čuti da se priprema odluka kojom bi se obezbjedilo snabdijevanje mlijeka i iz robnih rezervi, kao i moguć uvoz mlijeka u prahu bez plaćanja utvrđenih prelevmana i carina. Novosti
