SARAJEVO, Kancelarija za reviziju institucija BiH dala je negativno mišljenje u Izvještaju o reviziji Izvještaja o izvršenju budžeta institucija BiH za 2011. godinu, ističe glavni revizor BiH Milenko Šego.
“Mišljenje koje je Kancelarija za reviziju dala u Izvještaju o reviziji Izvještaja o izvršenju budžeta institucija za 2011. godinu je negativno, odnosno Kancelarija za reviziju smatra da finansijski izvještaji o izvršenju budžeta institucija BiH ne prikazuju istinito i objektivno stanje imovine i obaveza na dan 31. decembar 2011. godine, i rezultate poslovanja i izvršenje budžeta za godinu koja se završava na taj dan. Ti izvještaji nisu u skladu sa prihvaćenim okvirom finansijskog izvještavanja”, precizirao je Šego.
On je naglasio da finansijske transakcije i informacije prikazane u finansijskim izvještajima institucija BiH nisu bile u svim značajnim aspektima usaglašene sa odgovarajućim zakonima i propisima.
To se, pojasnio je glavni revizor BiH, prije svega odnosi na proceduru donošenja budžeta za 2011. godinu koja nije u cijelosti provedena u skladu sa aktuelnim zakonskim i podzakonskim aktima, a ni tri godine od usvajanja Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH nisu usvojeni podzakonski akti koji regulišu pitanje izdataka za vozila, reprezentaciju i službene telefone, iako je rok prema Zakonu bio šest mjeseci od stupanja na snagu tog zakona, odnosno od 1. jula 2008. godine.
“Ne postoje pravila kojim bi na sistemski način bili utvrđeni okviri potrošnje i ponašanja u institucijama BiH. Prisutne su značajne različitosti u institucijama BiH u pogledu potrošnje i neracionalnog korištenja budžetskih sredstava kao što su upotreba službenih automobila, reprezentacije, telefona i službena putovanja”, istakao je Šego.
Prema njegovim riječima, značajan broj preporuka koje je Kancelarija za reviziju institucija BiH dala u ranijim izvještajima o obavljenim revizijama izvještaja o izvršenju budžeta nije realizovan, a u nekim slučajevima se ne poštuju i ne realizuju ni zaključci Parlamentarne skupštine BiH, upućeni izvršnoj vlasti.
Šego upozorava da planiranje i izvršenje budžeta nije u dovoljnoj mjeri zasnovano na planovima /programima/ i rezultatima rada institucija, kao ni da Ministarstvo finansija i trezora BiH nije kroz sistem Glavne knjige trezora obezbijedilo tačno iskazivanje akumulisanog viška prihoda nad rashodima, niti knjiženje njegovog rasporeda.
“Konstatovali smo i značajne nedostatke kada je riječ o provođenju procesa javnih nabavki u institucijama BiH koji su dijelom uslovljeni postojećom zakonskom i podzakonskom regulativom koja reguliše to područje. Istovremeno, pitanje statusa državne imovine nije riješeno što ima značajan uticaj na način evidentiranja, raspolaganja i upravljanja državnom imovinom”, navodi glavni revizor BiH.
Šego ističe da je u izvještajnom periodu uočen i povećan obim sudskih sporova pokrenutih protiv BiH po raznim osnovama u odnosu na raniji period, a relevantne institucije nisu uspostavile praćenje i monitoring navedenog procesa, odnosno blagovremeno postupanje po presudama sudova, dok analiza postupaka i odgovornosti, kontrola isplaćenih iznosa itd i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.
“I informacioni sistem finansijskog upravljanja ima određenih nedostataka s obzirom da nisu realizovane mjere za unapređenje funkcionalnosti i bezbjednosti sistema, sistem izvještavanja nije dovoljno poboljšan, modul potraživanja nije u potpunosti funkcionalan…
Osim toga Informacioni sistem za centralizovani obračun i isplatu plata nije poboljšan jer nije urađena softverska optimizacija niti nadogradnja, a nije ni uspostavljen sistem plata za Ministarstvo odbrane”, rekao je Šego.
Upitan koje institucije “prednjače” u nepoštivanju propisa, on je precizirao da je Kancelarija u reviziji pojedinačnih finansijskih izvještaja institucija BiH za 2011. godinu dala tri negativna mišljenja i to za Ministarstvo odbrane, Ministarstvo inostranih poslova i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.
“To govori da su to institucije koje već duže vrijeme ne unapređuju svoje finansijsko poslovanje i ne poštuju u cijelosti preporuke revizije. Osim toga, Kancelarija za reviziju institucija BiH je za šest institucija dala mišljenje s rezervom – dakle ove institucije nisu, zbog uočenih propusta mogle dobiti `čisto` mišljenje revizora – kao jedino zadovoljavajuće”, dodao je Šego.
On je ponovio da Kancelarija za reviziju institucija BiH, prema standardima i Zakonu, ne pokreće pitanje odgovornosti, što je u nadležnosti drugih institucija, ali daje dovoljno materijala ovim institucijama, kroz svoje nalaze, da se ova odgovornost, bilo disciplinska, javna, politička, moralna, prekršajna i krivična – može pokrenuti.
“Na potezu su institucije sistema. Naša kancelarija je problem dijagnostikovala i jasno ga opisala, što i jeste naša uloga. Što se tiče saradnje Kancelarije za reviziju sa nadležnim pravosudnim institucijama, ona postoji, međutim, Kancelarija nema, niti je takva praksa prisutna u drugim revizijskim institucijama, nadležnost u smislu uvida i uticaja na istražne radnje koje mogu voditi do pokretanja prekršajne odnosno krivične odgovornosti”, podvukao je glavni revizor BiH.
Govoreći generalno o tome šta pokazuju nalazi revizije za 2011. godinu, i kakvi se trendovi mogu naslutiti za poslovanje institucija BiH u ovoj godini, Šego je ponovio da se neki od osnovnih nalaza revizije u prošloj godini odnose na proceduru donošenja budžeta za 2011. godinu koja nije u cijelosti bila usklađena sa zakonskim i podzakonskim aktima, na slabosti sistema internih kontrola, koji i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.
Prema njegovim riječima, još nisu doneseni ni podzakonski akti u skladu sa Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH, a odnose se na osjetljive kategorije troškova /upotreba službenih automobila, telefona, reprezentacije, itd./, probleme u vezi sa javnim nabavkama kao i pitanje statusa državne imovine, itd.
On nije mogao dati adekvatan odgovor na pitanje koliko BiH godišnje gubi novca zbog nesavjesnog trošenja budžetskih sredstava i upornog ignorisanja revizorskih preporuka.
“Zbog specifičnog načina njihovog finansiranja, institucije BiH, posmatrane kao cjelina, ne bilježe deficit. Institucije koje u BiH rade reviziju javnog sektora, a takva je i svjetska praksa, rade na osnovu uzorka kako bi dobili `razumno uvjerenje` o zakonitosti i transparentnosti trošenja javnog novca, pa upravo zato ne mogu da ponudim egzaktnu informaciju. Sigurno je, međutim, da na svim nivoima vlasti u BiH postoje značajne mogućnosti za racionalnije trošenje javnog novca i uštede”, objasnio je Šego.
On je potvrdio da je Kancelarija za reviziju institucija BiH već pokrenula ciklus revizije finansijskih izvještaja za 2012. godinu – tzv. prethodnom revizijom.
“Ova revizija će svoju finalnu fazu imati tek nakon dostavljanja završnih računa institucija Ministarstvu finansija – a krajnji rok za njihovu predaju je 28. februar 2013. godine. Osim toga, Kancelarija za reviziju institucija BiH i ove godine provešće više revizija učinka na teme od društvenog i ekonomskog značaja”, zaključio je Šego. Srna
