SARAJEVO, Ukrajina posljednjih nekoliko godina, na vrlo neprincipjelan način, blokira nekoliko zemalja na putu okončanja pristupnih pregovora postavljanjem zahtjeva u oblasti pristupa tržištu koji prevazilaze interese njene privrede, a u stepenu liberalizacije prevazilaze ustupke koje su postojeće članice dale kao ustupak za članstvo u ovoj organizaciji.
I, mada su ostale članice svjesne toga, čak i one sa najznačajnijim uticajem u ovoj organizaciji, kao što su SAD i EU, nemaju mehanizam da spriječe takvo ponašanje, kao ni Sekretarijat STO.
U oblasti pregovora o domaćoj podršci poljoprivredi, Pregovarački tim BiH čini napore da u tom procesu obezbijedi što viši dozvoljeni nivo ukupne podrške za mjere koje su, prema STO Sporazumu o poljoprivredi, predmet ograničenja. S obzirom na to da se pregovori u ovoj oblasti vode na bazi ostvarenog nivo podsticaja u nekom prethodnom trogodišnjem periodu, bilo je neophodno sačekati povoljniji period kao osnovu za pregovore.
Podaci za posljednji trogodišnji period pokazuju da su na svim nivoima vlasti značtno povećana izdvajanja za poljoprivredu. Na toj bazi pripremljen je novi dokument za pregovore koji daje realne mogućnosti da se pregovori okončaju u kratkom vremenskom periodu, uz povoljniji konačni rezultat pregovora.
Što se tiče programa aktivnosti na diplomatskom planu, u MSTEO BiH kažu da je jasno da su mogućnosti okončanja pregovora, angažmanom isključivo na ekspertnom nivou, u dobroj mjeri iscrpljene, što se posebno odnosi na segment bilateralnih pregovora o pristupu tržištu sa preostalim članicama STO.
S ciljem ubrzavanja cjelokupnog procesa, osim aktivnosti koje preduzima Pregovarački tim, kao podrška ovim aktivnostima pripremljen je i program aktivnosti na diplomatskom planu, u koje bi bili uključeni svi zavaničnici BiH koji obavljaju određene funkcije, kako u izvršnoj, tako i u zakonodavnoj vlasti u BiH, a koji dolaze u komunikaciju sa visokim predstavnicima drugih država i međunarodnih institucija.
To se posebno odnosi na aktivnosti koje je već započeo novoimenovani ambasador BiH pri UN i STO u Ženevi Miloš Prica, i koji je u tom smislu već obavio razgovore sa predstavnicima Generalnog direktorata STO, STO Radne grupe i ambasadorima svih misija zemalja koje su uključene u STO pristupne pregovore sa BiH.
Ovaj program bi, nakon usvajanja na jednoj od narednih sjednica Savjeta ministara BiH, trebalo bi da uključi: aktivnosti usmjerene prema Sekretarijatu STO, snažan diplomatski pritisak na ključne članice STO, a posebno na SAD i EU, kao i aktivnosti prema ostalim zemljama članicama STO s kojima su u pregovorima preostala određena otvorena pitanja.
U okviru ovog seta aktivnosti, iz MSTEO sugerišu da bi u razgovorima sa međunarodnim i zvaničnicima STO trebalo da se, između ostalog, ukaže na određene neprincipijelnosti u funkcionisanju samog sistema STO.
To bi uključivalo ukazivanje na neravnopravan odnos postojećih članica ove organizacije i zemalja u procesu pristupanja, kao i u postupku ostvarivanja diferenciranog pristupa za zemlje u razvoju, te na neprincipijelnost prema zemljama u procesu pristupanja vezano za neuspjeh tzv. Doha runde multilateralnih trgovinskih pregovora u okviru STO.
Istovremeno, snažan diplomatski pritisak na SAD uključio bi aktivnosti na svim nivoima, uključujući Ambasadu SAD u Sarajevu, US Trejd representativ ofis u Vašingtonu, koji je u nadležnosti predsjednika SAD, te Misiju SAD u Ženevi.
Kako se očekuje, set ovih aktivnosti na diplomatskom planu trebalo bi da obezbijedi određenu fleksibilnost SAD u nastavku pregovora sa BiH da u najskorije vrijeme rezultuje okončanjem pregovora u oblasti usluga i nepoljoprivrednih proizvoda u okviru pregovora o pristupu tržištu, što je vrlo izvjesno, i, treće, da olakša nastavak pregovora u oblasti poljoprivrede.
S druge strane, snažan diplomatski pritisak na EU uključio bi aktivnosti na svim nivoima, uključujući Delegaciju Evropske komisije u Sarajevu, određene aktivnosti putem Ambasade BiH u Briselu i putem Odbora za implementaciju Privremenog sporazuma u okviru SSP-a, te sastanak u Misiji Evropske komisije pri STO u Ženevi.
U ovim razgovorima bi, smatraju u MSTEO BiH, prije svega trebalo insistirati na odvajanju STO pristupnih pregovora koji su sistemske prirode, od određenih problema i implementaciji SSP-a, koji bi s druge strane trebalo da se rješavaju bilateralno, a ne u okvirima STO foruma.
Potrebno je, takođe, ukazati na dobru saradnju na ekspertnom planu u okviru BiH – STO pristupnih pregovora, kao i na potrebu određene dodatne fleksibilnosti Evropske komisije, posebno u oblasti usluga.
Aktivnosti prema ostalim zemljama članicama STO, s kojima su u pregovorima preostala određena otvorena pitanja (Brazil, Ekvador, Indija, Koreja, Ukrajina), trebale bi biti usmjerene na njihove misije u Ženevi i tamo gdje je moguće putem ambasada BiH u tim zemljama. Srna
