BANJALUKA, Republika Srpska još godinama neće biti u stanju da formira rezerve naftnih derivata za vanredne intervencije na tržištu, iako je u svoj posjed vratila dva naftna terminala, ukupnog kapaciteta 32.600 tona.
Potvrdili su to u Javnom preduzeću “Robne rezerve RS”, ističući da u ovom trenutku ne postoje ni pravni, a kamoli tehnički i finansijski uslovi da formiraju rezerve naftnih derivata.
Radovan Samardžija, direktor “Robnih rezervi RS”, kaže da je nerealno očekivati da će oni i u dugoročnom periodu imati “snagu” da intervencijama utiču na ublažavanje visokih maloprodajnih cijena goriva, već prije svega da pomognu u slučaju elementarnih nepogoda i drugih vanrednih situacija.
“Ako je čak predsjednik Srbije Tomislav Nikolić prigovorio NIS-u da ima visoke cijene naftnih derivata, kako onda mi u maloj RS da utičemo na cijene, izuzev ako ne nađemo izvore sirove nafte. ‘Robne rezerve RS’ rade na tome da se osposobe i da formiramo rezerve za ‘ne daj bože’, te da ispunimo evropske standarde za formiranje zaliha za 90 dana”, kazao je Samardžija.
Govoreći u vezi s predstojećim aktivnostima, on je rekao da je sve do aprila trajala registracija i usvajanje podzakonskih akata tog javnog preduzeća, a da idućeg mjeseca očekuju raspisivanje konkursa za izbor “stalnih” članova Nadzornog odbora. Tek nakon toga bi slijedilo usvajanje plana poslovanja preduzeća koji bi išao na odobrenje Vladi RS koja predstavlja Skupštinu akcionara tog preduzeća.
Što se tiče naftnih terminala u Vrbanji, kod Banjaluke, i Brezičanima, kod Prijedora, koje su “Robne rezerve RS” preuzele od banjalučkog “Nestro petrola”, Samardžija je rekao da predstoji iznalaženje višemilionskih sredstava za rekonstrukciju rezervoara koji već deceniju zjape prazni.
“Kapacitet rezervoara u Vrbanji je 17,2 miliona, a u Brezičanima 15,4 miliona litara, a za njihovu rekonstrukciju je potrebno napraviti čitav projekat, odnosno angažovati stručjake koji znaju ispitati stijenke, pumpe, istovarne stanice, obezbijediti željezničku prugu… Za sve su to potrebni i vrijeme i sredstva kojih mi nemamo”, naglasio je Samardžija navodeći da im predstoji proces u kojem će emitovati vlasničke ili dužničke hartije od vrijednosti za finansiranje uspostavljanja zaliha.
Ukazao je da je preduzeće od ranije Direkcije za robne rezerve RS naslijedilo dug od 7,5 miliona KM, dok su se početkom ove godine zadužili za 15 miliona KM kroz obezbjeđenje bankarske garancije za potrebe uvoza mineralnog đubriva za poljoprivrednike.
Prevoznici koji su ugroženi divljanjem cijena goriva na pumpama ocijenili su žalosnim da RS proteklih godina nije formirala zalihe naftnih derivata sa kojima bi mogla intervenisati u slučaju tržišnih poremećaja.
Maloprodajne cijene goriva u RS od prošle sedmice imaju rekordne vrijednosti. Litar eurodizela košta oko 2,52 KM, benzina od 2,54 KM do 2,63 KM, a lož-ulja 2,15 KM.
“Nepostojanje rezervi naftnih derivata najbolje oslikava u kakvoj državi živimo i kako nas vlasti ‘štite’. Šta da kažem nego da je to jako žalosno”, rekao je Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju RS.
Naftni distributeri u RS, koji su ranije najavljivali da bi ove sedmice moglo doći do novog rasta cijena goriva, sada tvrde da do toga sigurno neće doći, navodeći kao razlog obrat na naftnom berzanskom tržištu.
“Na berzama sada dolazi do pada cijena i ako se to nastavi, iduće sedmice se nadamo i konačnom pojeftinjenju naftnih derivata na pumpama”, izjavio je Ljubo Stević, predsjednik Skupštine Udruženja vlasnika benzinskih pumpi u RS.
Otkup žita iz Srbije u nadležnosti Vlade RS
Direktor “Robnih rezervi RS” Radovan Samardžija izjavio je da je u nadležnosti Vlade RS da donosi odluku o količinama i načinu otkupa žitarica putem tog preduzeća.
Samardžija je za Srnu kazao da suša nije mnogo uticala na rod pšenice, tako da su prinosi na zadovoljavajućem nivou, ali da je slab rod kukuruza i kod nas i u regionu. Podsjetio je da “Robne rezerve RS” imaju potpisan protokol o saradnji sa Srbijom koji omogućava da bude izvršen otkup ili pozajmica žitarica i repromaterijala.
“U vrijeme suše 2007, iako je postojala uredba o zabrani izvoza žitarica, izvršili smo pozajmicu iz Srbije merkantilanog kukuruza u količini od 5.000 tona, a 2010. pozajmicu mineralnog đubriva u količini od 25.000 tona”, naveo je on. Nezavisne novine
