BANJALUKA, Berzanski promet u BiH je u prvom polugodištu 2012. uglavnom zavisio od odluka entitetskih vlada da se zaduže emisijama kratkoročnih i dugoročnih hartija od vrijednosti, što je u prvom polugodištu posebno bilo izraženo na tržištu kapitala FBiH.
Promet na Sarajevskoj berzi u prvih šest mjeseci ove godine dostigao je 203,7 miliona KM, što je za čak 140 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Međutim, na to nije uticao oporavak tržišta akcija, već prevashodno velike primarne emisije obveznica i trezorskih zapisa FBiH, kao i obveznica opštine Cazin u zbirnom iznosu od 157,4 miliona KM, odnosno 77 odsto od ukupnog prometa.
Berzanski analitičari ukazuju da je ostalo još prostora za zaduženje s obzirom na to da je Ministarstvo finansija FBiH u 2012. uplaniralo emisije obveznica i trezorskih zapisa od ukupno 290 miliona KM.
“Primarno tržište postoji, ali je problem što je sekundarno tržište akcija i obveznica, od kojeg žive berzanski posrednici, palo. Tako je redovni dnevni promet u prvih šest mjeseci ove godine iznosio 370.000 KM, dok je u istom razdoblju prošle godine bio 653.000 KM. To najbolje pokazuje nisku likvidnost”, ističe Ahmed Hodžić, direktor sarajevske brokerske kuće “FIMA International”.
Pored toga, glavni indeks Sarajevske berze SASX-10 u prvom polugodištu bilježi najveće potonuće u regionu od 15,4 odsto, dok su ostali indeksi imali nešto blaže padove – SASX-30 od 7,8 odsto, a BIFX 6,4 odsto.
Promet na Banjalučkoj berzi je u prvom polugodištu skoro prepolovljen u odnosu na isti lanjski period, odnosno pao je sa 192,4 miliona KM na 102,5 miliona. Trećina prometa je otišla na primarno tržište obveznica, nešto više od četvrtine je otpalo na trezorske zapise RS dok je, kada se izbiju i blok poslovi i preuzimanja, manje od 40 odsto otišlo na priželjkivani redovni promet.
Glavni indeks Banjalučke berze BIRS završio je u regionalnoj sredini sa polugodišnjim minusom od 7,6 odsto. Lošija kretanja cijena akcija, osim na Sarajevskoj berzi, bila su i na Beogradskoj berzi, čiji indeks BELEX-15 bilježi pad za 12,6 odsto, i ljubljanski SBITOP, koji je oboren za 11,8 odsto.
Hodžić kao razlog lošeg stanja na berzama u BiH navodi malo tržište, te lošu ekonomsku i političku situaciju koja kreira i nizak kreditni rejting zemlje.
“Finansijski izvještaji pojedinih kompanija na berzi su čak dobri, ali su njihove cijene dionica dosta niske. To je suprotno od onoga što smo imali 2007. godine kada su cijene dionica strahovito rasle, iako za to nije bilo uporišta u fundamentalnim pokazateljima kompanija”, ukazuje on.
Da bi došlo do oporavka bh. tržišta, prema njegovom mišljenju, potrebno je da se desi jedna od dvije ključne stvari – da dođe do privatizacije neke značajne državne kompanije, odnosno inicijalne ponude akcija (IPO), ili da zažive veće berze u susjedstvu koje bi pogurale i naše tržiše.
“S obzirom na to da zbog nepovoljne političke situacije u BiH, privatizacije nema ni na vidiku, ostalo je da se nadamo da će se u dogledno vrijeme povećati prometi na Beogradskoj i Zagrebačkoj berzi, jer ćemo tek preko njih biti na ‘radaru’ stranih investitora. Lično bih bio zadovoljan kada bi domaće tržište do kraja godine ublažilo postojeće minuse, dok bismo pričom o plusevima ušli u sferu naučne fantastike”, ocjenjuje Hodžić.
Da je situacija sve teža i u okruženju pokazuje i to da je promet na Zagrebačkoj berzi u junu smanjen je za skoro 50 odsto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u cijelom prvom polugodištu bio za oko trećinu niži nego u prvoj polovini 2011.
U prvih šest mjeseci na Zagrebački berzi je obrnuto upola manje novca nego u samo jednom mjesecu rekordne 2007. godine.
Agencije prenose da slične negativne rezultate bilježi i većina berzi u jugoistočnoj i srednjoj Evropi izuzimajući Makedonsku, koja je polugodište završila rastom ukupnog prometa za dva i po puta, odnosno sa 29,5 na 103 miliona evra.
“Međutim, tržište treba analizirati jer je rast visok zbog nekoliko faktora, ponajprije povećanog broja blok transakcija”, kazao je predsjednik Uprave Makedonske berze Ivan Steriev. Nezavisne novine
