MOSTAR, Agencija za bezbjednost hrane BiH u Upravnom odboru ima čak 15 članova, koji kao naknadu za svoj rad mjesečno primaju 400 KM, a tokom prošle godine održali su svega četiri sjednice.
Ukupni troškovi za naknade u Upravnom odboru bili su 67.200 KM. Pored toga, ova agencija ima i Savjetodavno vijeće koje broji 15 članova, te Naučno vijeće koje se sastoji od 14 članova.
Na plate ukupno 38 zaposlenih u Agenciji za bezbjednost hrane prošle godine potrošeno je 1.706.128 KM, dok je na naknade otišlo 194.508 KM. Prihodi ove Agencije tokom cijele godine bili su svega 450 KM.
Ukupno ostvareni putni troškovi Agencija za bezbjednost hrane bili su 34.640 KM, od čega su putni troškovi u zemlji bili 20.615 KM, a putni troškovi u inostranstvu 14.025 KM. Izdatci za nabavku materijala realizovani su u iznosu od 26.233 KM, a najznačajniji izdatak je za nabavku kancelarijskog materijala i to 23.036 KM.
Agencija ima dva ugovora o najmu poslovnih prostora i to na dva sprata u istoj zgradi od različitih zajmodavaca. Prostor površine 301,33 metra kvadratna iznajmljen je po cijeni od 19,88 KM, i drugi prostor površine 143, 43 metra kvadratna po cijeni od 17 KM bez PDV-a. Ukupno izdvojena sredstva za iznajmljivanje prostora poreske obveznike prošle godine koštala su preko 105.000 KM.
Izdaci za ugovorene usluge bili su 223.683 KM, a odnose se na usluge štampanja, odnosa s javnošću, usluge reprezentacije, prevođenja, ugovore o djelu i drugo.
Ova agencija osnovana je u martu 2005. godine sa sjedištem u Mostaru, na zahtjev Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Njene nadležnosti su procjena rizika koju obavlja u saradnji sa nadležnim organima, obavještavanje o riziku i opasnostima vezanim za hranu.
Takođe, Agencija je nadležna i za obezbjeđenje preventivne i kontrolne mjere u cilju uklanjanja ili izbjegavanja rizika za zdravlje ljudi te predlaganje propisa iz domena higijene i zdravstvene ispravnosti hrane i hrane za životinje prilikom stavljanja na tržište.
Rezultati rada ove agencije tokom prošle godine bile su brojne kontrole ispravnosti proizvoda, te donošenje 28 podzakonskih akata od strane Savjeta ministara, a sve u saradnji sa nadležnim entitetskim tijelima.
U 2011. godini završena je implementacija IPA projekta 2007 “Podrška u pripremi i provođenju EU zakonodavstva iz oblasti hrane”. Na osnovu dokumenata pripremljenih u sklopu projekta u pripremi je izrada strategije sigurnosti hrane u BiH i državnog plana laboratorija. Završene su aktivnosti na implementaciji IPA projekata 2008 “Tehničko osposobljavanje laboratorija za kontrolu hrane”.
Mnogi ističu da je ovo jedna od rijetkih Agencija koja je potrebna BiH, ali da treba skrenuti pažnju na veliki broj članova u upravnim i naučinim tijelima, što govori o neracionalnoj organizaciji i nepotrebnim troškovima. Takođe, u upravljačkim strukturama ove agencije i među zaposlenima, kako ističu mnogi, evidentna je nacionalna neizbalansiranost i zanemarljiv broj pripadnika srpskog i hrvatskog naroda.
Mihajlo Marković, direktor Poljoprivrednog instituta RS, kaže da je jedna takva agencija potrebna BiH te da su do sada s njima imali dobru i korektnu saradnju na poslovima koje su radili.
“Nisu sve agencije iste i nepotrebne, jer mišljenja sam da je Agencija za bezbjednost hrane BiH u ovim okolnostima potrebna, a njen rad mora biti u saglasnosti sa nadležnim entitetskim tijelima u RS. Što se tiče Instituta, imamo korektnu saradnju s njima, a sad, kakva je saradnja sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, to ne znam”, kaže Marković.
Sa direktorom Agencije Sejadom Mačkićem, juče nismo uspjeli stupiti u kontakt kako bi nam bilo obrazloženo zbog čega ova agencija ima čak 15 članova Upravnog odbora i gotovo 30 saradnika uključenih u rad naučnih vijeća.
Ono što je sigurno jeste da velika većina evropskih zemalja ima ovu agenciju, a za razliku od ostalih, Agencija za bezbjednost hrane BiH ima možda i najažuriraniji sajt preko kojeg je moguće doći do kontakt podataka gotovo svih agencija za hranu u EU. Takođe, preko web sajta redovno obavještavaju građane o proizovdima na koje treba skrenuti pažnju i koji su nesigurni po potrošače, pišu Nezavisne novine.
Budžet – tražili 2.693.260 KM, potrošili 1.780.349 KM.
Bruto plate – 1.706.128 (38).
Naknade – 194.508.
Putni troškovi – 34.640.
Telefonske i poštanske usluge – 26.864.
Troškovi za službena vozila (5) – 27.230.
Iznajmljivanje zgrada – 105.270
