ZAGREB, Hrvatski ukupan inostrani dug na kraju aprila dostigao je 47,4 milijarde evra, povećanje od 1,7 milijardi u odnosu na 2011. godinu, objavila je Hrvatska narodna banka.
Poslije neznatnog povećanja tokom prvog ovogodišnjeg kvartala, bruto inostrani dug snažno je porastao u aprilu, podstaknut, prije svega, novim zaduživanjem države Hrvatske koja je u tom mjesecu izdala obveznicu na američkom tržištu vrijednu 1,5 milijardi dolara, istakli su analitičari.
Dug države je povećan i zbog preuzimanja dijela inostranih obaveza tri brodogradilišta na osnovu izdatih garancija u iznosu od oko 300 miliona evra, što je dio programa restrukturiranja tih pogona.
Dug Hrvatske je na kraju aprila činio 18 odsto ukupnih inostranih obaveza, nasuprot 15,3 odsto krajem 2011. godine
U odnosu na kraj 2011. godine, inostrani dug države Hrvatske veći je za 1,5 milijardi evra.
Poslovne banke, pošto su u prva tri mjeseca povećale svoje inostrane obaveze za 100 miliona evra, u aprilu nisu imale većih transakcija, pa je njihov dug stagnirao na nivou od 11,8 milijardi evra.
Tolikom prirastu manjim dijelom su doprinijela i privatna nefinansijska preduzeća i nebankarske financijske institucije, dok su javna produzeća nastavila da se razdužuju.
Inostrani dug ostalih domaćih sektora (trgovačka društva i nebankarske finansijske institucije) na kraju aprila iznosio je 20,3 milijarde evra, učešće od 42,8 odsto u ukupnom spoljnom dugu Hrvatske, a u odnosu na kraj 2011. veći je za oko 111 miliona evra.
Od ostalih sektora u Hrvatskoj, povećan je dug privatnih preduzeća čemu je najviše doprijelo izdanje obveznice Agrokora na stranom tržištu u iznosu od 300 miliona evra, dok su javna i mešovita trgovačka društva nastavila da se razdužuju.
U HNB-a ističu da je iznos kašnjenja privatnih nefinansijskih preduzeća u otplati glavnice i kamata dostigao dosad najviši nivo i čini čak 8,1 odsto njihovog ukupnog duga, dok je u pretkriznom periodu iznosio približno tri odsto.
Prema najnovijim prognozama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o privrednim aktivnostima u Hrvatskoj se za ovu godinu predviđa pad ukupnog domaćeg proizvoda (BDP) od 1,2 odsto, poslije čega bi 2013. godine trebalo da uslijedi oporavak uz stopu rasta od 1,5 odsto.
Tako je EBRD ozbiljno snizio majske prognoze koje su predviđale da će BDP u Hrvatskoj pasti za oko 0,6 odsto.
Po ocjeni EBRD, privredna situacija u Hrvatskoj očigledno se pogoršava, a BDP u dva posljednja kvartala konstantno opada. Tanjug
