BEOGRAD, Poreska uprava Srbije od hiljadu najvećih dužnika potražuje oko 360 milijardi dinara, ali s malim izgledima da do tog novca dođe.
Čak i ako krene u naplatu iznos će biti neuporedivo manji od sume za koju ih država Srbija duži, kaže Milica Bisić, poreski stručnjak i direktor u konsultanskoj kući KPMG.
“Novac se eventualno može dobiti od firmi koje su u postupku privatizacije, ukoliko ih neko kupi ili naplatom iz stečajne mase. Sve ostalo je na dugom štapu”, kaže Bisićeva.
Upitana da prokomentariše najavu direktora Poreske uprave Dragutina Radosavljevića da Vlada mora da nađe način za rješenje problema naplate dugova od 360 milijardi dinara, od kojih je 330 nenaplativo, Bisićeva kaže, da bi nov način vođenja knjigovodstva u Poreskoj upravi eventualno mogao biti rješenje i spas da se ubuduće ne ponavljaju ovakve stvari, odnosno da se na spisku dužnika ne nalaze firme brisane iz registra.
“Rješenje je u sređenom poreskom knjigovodstvu i redovnoj kontroli naplate poreza koje bi spriječile da se ponovi isti scenario. Poreznici treba da rade tako da od dužnika naplate poreze dok firma još posluje, a ne pošto propadne ili se ugasi. A redovnom kontrolom poreznici to mogu da utvrde”, kategorična je Bisićeva.
Ona dodaje da je naplata ogromnih dugova od nekadašnjih banaka u stečaju (Beogradska, Jugo, Invest i Beobanka) trenutno mimo nadležnosti Poreske uprave.
“Treba vidjeti kod stečajnog upravnika koliko se uopšte može izvući novca iz njihove stečajne mase. Neki novac se može dobiti, ali ne treba očekivati mnogo”, kaže ona.
Kada je riječ o firmama koje su u postupku privatizacije, ni tu poreznici sada ne mogu ništa da urade, jer je sve na Agenciji za privatizaciju. Ali svakako treba voditi računa da li osnivači nekih od ovih propalih firma sada imaju novo preduzeće pa po tom osnovu pokušati da se naplati ono što su ostali dužni.
Ovakve dugove, smatra Bisićeva, treba voditi vanbilansno, bar dok se cijela stvar ne riješi. Razlog više za to je zakon koji spriječava poreznike da brišu dugove. Obaveze se evidentiraju, a što je još gore dug raste zbog kamata koja često čini više od polovine ukupne sume. B92