BEOGRAD, Petina akcionara Agrobanke (strani ulagači sa sjedištem u zemljama EU) još uvijek nije dobila odgovor od Narodne banke Srbije na Zahtjev za preispitivanje odluke o oduzimanju dozvole za rad banci, a koji su uputili nadležnima u ovoj instituciji prije sedamnaest dana (izuzev ako se odluka o pokretanju stečaja nad Agrobankom AD koja je objavljena u pojedinim medijima ne smatra odgovorom).
U Zahtjevu je argumentovano navedeno da je cijeli postupak urađen u suprotnosti sa domaćim i međunarodnim pravom, te da je njime bez ikakve nadoknade eksproprisana privatna imovina (akcije) akcionara u nominalnoj vrijednosti većoj od 70 miliona evra. Na ovaj način prekršeno je više sporazuma o zaštiti stranih ulaganja.
Iako se radi o tzv. „malim“ akcionarima pravo na uživanje privatne imovine je neprikosnoveno i ni jedna država (pa ni ona koja je akcionar zajedno sa ovim akcionarima) ne može biti izuzetak u njegovom poštivanju. Prema riječima Aleša Škoberne, izvršnog direktora Qwest Investmetsa sa Kipra i zastupnika ulagača u Agrobanku a.d. iz Evropske Unije, – „Dioničari su istrajni u ostvarivanju svojih prava i preduzeće sve potrebne aktivnosti u okviru domaćeg i međunarodnog prava, kako bi zaštitili svoju privatnu imovinu.“ EU i međunarodne institucije, nakon što su stekle uvid u detalje procesa oduzimanja dozvole za rad Agrobanci i njenog stečaja (kako je u medijima objavljeno), već su istakle svoju zabrinutost, jer ovo što se desilo nije u skladu sa međunarodnim pravom i sporazumima koje je Srbija prihvatila. A ovakvi postupci su posebno osjetljivi za zemlje koje se nalaze na putu integracije u Evropsku uniju, poput Srbije.
Prema svim standardima pravno-finansijskog sistema nije moguće, bez objektivno revidiranog stanja, oduzeti banci dozvolu za rad i odvesti je u stečaj, a u slučaju Agrobanke je upravo to urađeno. Nizom nezakonitih i namjerno učinjenih postupaka u cilju razvlaštenja dioničara, kao što je neodazivanje na dvije sazvane vanredne Skupštine akcionara banke, ne provođenje Plana aktivnosti za sanaciju banke (koji je Republika Srbija potpisala u svojstvu akcionara, a koji je NBS kao organ Republike Srbije odobrio), ne izvršenje obaveza Republike Srbije prihvaćene investicionim planom, ignorisanje zahtjeva dioničara za preispitivanje, reviziju i kontrolu poslovanja banke, osnivanje i prenošenje depozita u Novu Agrobanku, nepoštivanje međunarodnih Sporazuma o zaštiti stranih ulaganja, trajno oduzimanje mogućnosti za rad članovima organa upravljanja Agrobanke bez individualnog ispitivanja odgovornosti, što uključuje i one članove Upravnog odbora koji su aktivno upozoravali na potrebne mjere ekonomizovanja poslovanja, NBS (kao organ Republike Srbije – akcionara banke) je postupala svjesno i protivno interesima banke, što je sve ukazano u Zahtjevu na koji nije odgovoreno, navodi se u saopštenju.
U evropskom i međunarodnom pravosuđu, u kojem posebno mjesto zauzima zaštita privatne imovine, čin ovakve eksproprijacije bez ikakve naknade, bez jasnih kriterijuma i bez transparentno sprovedenog postupka neće ostati bez odjeka u političkim i investicijskim krugovima (navodno bitnim za Srbiju). Akcionari sa svojstvom stranog ulagača su i zvanično obavijestili Republiku Srbiji o povredama Sporazuma o zaštiti stranih ulaganja i u slučaju da u roku od šest mjeseci nastala situacija ne bude riješena sporazumno biće u situaciji da pokrenu međunarodnu arbitražu koja je vrlo skup i dugotrajan proces, a kao posljednje sredstvo za djelovanje u rješavanju ovoga slučaja. Strani ulagači su u situaciji da ovu mogućnost razmatraju zbog svih postupaka Republike Srbije (uključujući i postupke Republike Srbije kao akcionara i NBS kao organa Republike Srbije) koji su prethodili stečaju banke, a koje akcionari smatraju dokazima u pirlog tezi da je cijeli postupak koji je Republika Srbija sprovela protivzakonit (čak i nelogičan) te da ukazuje na postojanje plana za eksproprijaciju prava akcionara od strane većinskog akcionara, uništenja banke i povredu međunarodnih sporazuma na vrlo grub način.
