BEOGRAD, Dioničari Agrobanke, koji su od strane srpske regulatorne institucije gurnuti u stečaj bez vjerodostojne revizijske ocjene, u samo nekoliko dana krajem prošlog mjeseca, počeli su sa nizom aktivnosti sa kojima žele zaštititi svoje ulaganje u ovu bankarsku instituciju.
Zbog dioničara Agrobanke iz zemalja članica Evropske unije, slučaj je počeo interesovati veći broj zemalja, evropskih institucija, a prije svega strane investitore koji su imali namjeru ulagati u različite privredne sektore u Republici Srbiji.
Skoro petina uloga Agrobanke, u nominalnoj visini većoj od 70 miliona evra, sa kojim su investitori upravljali u duhu opšteprihvaćenih trendova u finansijskoj industriji, sa prisilnim stečajem, u koji je Agrobanku gurnula Narodna banka Srbije, privremeno je umanjena.
Kako je ovo primjer revolucionarne eksproprijacije, koja u civilizovanoj i pravno regulisanoj evropskoj sredini nije zabilježena, nosioci tih vlasničkih prava počeli sa serijom aktivnosti, sa kojima će međunarodnoj poslovnoj i političkoj javnosti pokazati i dokazati da se radi o nezakonitom i prisilnom razvlašćenju.
Naime, ovih dana se pokazalo, da plan za uništenje Agrobanke, koja je poslovala u uobičajenim finansijskim parametrima u Srbiji, postoji već koju godinu. Sa njim su nacionalni regulatori finansijske industrije prvo izveli pristranu reviziju poslovanja, uveli prisilnu upravu i na kraju u samo nekoliko dana prisilno je doveli do stečaja.
Sljedeći dan, sve poslovne i finansijske potencijale prenijeli su na Novu Agrobanku. Sa time je najveći pojedinačni dioničar Agrobanke – Republika Srbija, doslovno istisnula pojedinačne investitore. Ignorisala je dvije uzastopne skupštine te bankarske kuće, na kojoj su se svi vlasnici mogli odlučiti za određenu sanaciju i druge mjere, koje bi poslovanje Agrobanke očuvali u području sigurnog poslovanja u finansijskoj industriji. Sa ne učestvovanjem RS, kao najvećeg pojedinačnog dioničara u dvjema vanrednim skupštinama Agrobanke, država je dala direktan, ali vrlo krhak povod, za brzo uvođenje prisilnog stečaja. Time je eliminisala sve ostale dioničare od daljnjeg odlučivanja u strukturi Nove Agrobanke d.d., jer u stečajnoj masi njihova imovina je obezvrijeđena.
Ovakav način eksproprijacije je sporan u smislu zaštite privatnog vlasništva. Kako je Evropska unija posebno osjetljiva na zaštitu vlasničkih interesa, primjer Agrobanke je već uznemirio mnoge diplomatske krugove. Sada ga već preuzimaju pravne institucije. Naime, slučaj dobija brojne političke konotacije, prije svega kod investitora, koji su vidjeli Srbiju kao svoju investicijsku mogućnost. U osjetljivom razdoblju širenje evropske ideje, moguće je predvidjeti, da će primjer Agrobanke imati veliki uticaj na pretpristupne procese RS u tako željeni evropski savez. A posebno i zato, jer današnje objave visokih funkcionera Republike Srbije i Republike Srpske pokazale, da je već godinu dana star, sistematično pripremljen plan eksproprijacije dioničara Agrobanke. Privatnom kapitalu, koji ne poznaje granice i čiji se vlasnik zna, sa ovime je napravljena direktna šteta, a još veća je šteta koji su inicijatori prisilnog razvlaštenja nanijeli Srbiji, navodi se u saopštenju dioničara Agrobanke.
