BEOGRAD, Divljanje kursa evra, najavljeno povećanje poreza na dodatu vrijednost, uz sve češće prijetnje poskupljenjem energenata, prelomiće se na leđa građana Srbije.
Za potrošačku korpu, prema trenutnim cijenama, potrebno je oko 70.000 dinara, a već u drugoj polovini godine domaćinstvima će za najosnovnije biti neophodno za trećinu više – 90.000 dinara.
Bez obzira na to da li će nova vlada poslušati upozorenja Fiskalnog savjeta o mjerama štednje, povećanju poreza na potrošnju i zamrzavanju penzija i plata u javnom sektoru, poskupljenja su neminovnost. Ekonomisti tvrde da će porast PDV za dva do četiri odsto dovesti do rasta cijena od oko dva odsto.
Prognoze privrednika su još dramatičnije. Mnogobrojni proizvođači hrane najavljuju znatno veća poskupljenja – od 10 do čak 30 odsto. Razlog neće biti samo povećanje poreza, već i poskupljenje energenata koje je pred nama, kao i velike oscilacije kursa evra.
– Više nije pitanje da li želimo da povećamo cijene, jer moramo to da uradimo – kaže Marjan. S., mesar iz Niša. – Evro nam je pojeo ovog mjeseca svu zaradu. Platili smo meso u evrima, a prodajemo u dinarima. Sa najmanjom zaradom cijene bi trebalo da odu barem 15 odsto. Kilogram svinjskog buta bez kostiju je sada 450 dinara, a meni se nikako ne isplati da ga prodajem ispod 520 dinara i to posadašnjem kursu. Kilogram žive vage staje najmanje dva evra. To je već 250 dinara danas. Nabavna cijena nam je svakog dana sve veća.
Mljekari su zbog povećanih troškova najavili poskupljenja. Litar dnevnog mlijeka će, u najblažem slučaju, uskoro biti skuplje za dinar-dva. Dugotrajno mlijeko će dostići cijenu od čak 100 dinara. Sredstva za higijenu ovih mjeseci stalno su bila na novim cjenovnicima, a nekontrolisani rast evra će samo produbiti poskupljenja ovih proizvoda. Ukoliko se tržište ne smiri, za vrećicu praška od tri kilograma biće potrebno najmanje 600 dinara. Skuplji deterdženti će dogurati do hiljadarke.
Svakodnevno
Poskupljenja u trgovinama i na pijacama su svakodnevna. Rast cijena bi kako tvrde trgovci bio i mnogo veći da su novčanici puniji. Kupovna moće je sve skromnija, pa je u korpama potrošača iz dana u dan svega manje. Čak i najosnovnijih namirnica.
Ekonomisti tvrde da čak dvije trećine zaposlenih u Srbiji platom može da pokrije samo minimalnu potrošačku korpu. Iz kase prosječne porodice samo na hranu i piće mjesečno odlazi 44 odsto ukupnih primanja, a najosnovnije namirnice u prometu učestvuju sa 40 odsto. Novosti
