BANJALUKA, Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić izjavio je danas da će ulazak Hrvatske u EU 1. jula naredne godine imati i pozitivnih i negativnih posljedica na BiH.
“Pozitivno je da se zemlje regiona, jedna po jedna, uključuju i da imamo bolje ekonomske perspektive, jer ulazak u EU je, po pravilu, svim zemljama donio neki ekonomski boljitak. To i za komšiluk istovremeno znači veću mogućnost spoljnotrgovinske saradnje i ekonomske razmjene”, rekao je Radojičić novinarima u Banjaluci.
Govoreći o negativnim posljedicama, Radojičić je prije početka seminara “Prijem Hrvatske u EU – posljedice i prednosti za zemlje okruženja” podsjetio da je Hrvatska jedna od četiri najveća spoljnotrgovinska partnera BiH, te da će na poljoprivredne proizvođače uticati primjena novih propisa, koji su već počeli da stupaju na snagu na granici BiH i Hrvatske.
“Već od 1. januara Hrvatska je počela sa primjenom Pravilnika o voću i povrću, koji je drugačiji i koji s obzirom na standarde koje zahtijeva već predstavlja prepreku za mnoge proizvode iz BiH. Poseban problem predstavlja dogovor o postojanju samo dva specijalna inspekcijska granična prelaza, Gradiška i Metković, što je ogroman problem za poljoprivredne proizvođače iz čitave BiH”, istakao je Radojičić.
On je rekao da će problem predstavljati i sertifikati, priznavanje dokumenata, te nedovoljan broj osposobljenih laboratorija u BiH i agencija koje izdaju validne i priznate certifikate.
“BiH svojim zakonskim propisima još uvijek nije dostigla potreban nivo kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima, bezbjednosti hrane, provođenju propisa, tako da ima problema na unutrašnjem planu, ali biće i problema sa izlaskom Hrvatske iz CEFTA, jer to znači izlazak iz zone slobodne trgovine i novi drugačiji režim na granicama”, dodao je Radojičić.
Novinar Zekerijah Smajić, specijalista za evropske integracije, smatra da BiH zaostaje u evropskim integracijama, a u nekim fazama ide i korak unazad.
On kaže da, iako je Hrvatska na pragu EU, BiH do danas nema program integracija, strategiju, niti tim od bar 3 000 stručnih i priznatih ljudi za pregovaranje sa evropskim institucijama.
Smajić je ocijenio da će pri ulasku Hrvatske u EU najviše stradati privrednici BiH, posebno mala i srednja preduzeća koja nemaju vlastiti, ekonomski i kadrovski potencijal da izvrše brzu sinhronizaciju sa evropskih regulativama iz te oblasti, a posebno prehrambena industrija, jer su u toj oblasti najrigorozniji kriterijumi za izvoz u EU.
“Oni će najviše stradati jer iza njih ne stoji niko, osim njih samih, jer država nije prepoznala ove probleme i nije na vrijeme ništa preduzela da osposobi mala i srednja preduzeća da odaberu svoja akreditaciona tijela, koja bi izdala odgovarajuće dozvole za izvoz, da bi roba mogla nastaviti put ka Eu tržištu”, istakao je Smajić.
On smatra da je zapanjujuća činjenica da BiH u ovom trenutku izvozi samo sirovu kožu i nešto ribe.
Profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta Zagreb Vlatko Cvrtila rekao je da se od 1. jula naredne godine, kada Hrvatska postaje nova članica EU, mijenja regionalni kontekst, jer ostatak regije nastavlja proces stabilizacije i pridruživanja, dok Hrvatska postaje punopravna članica.
“U tom smislu Hrvatska i sve druge zemlje u regiji moraju se adaptirati na nove odnose i uspostaviti mehanizme nove komunikacije zasnovane na dobrosusjedskoj saradnji. Ulazak Hrvatske u EU je dobra vijest, kako za nju, tako i za sve države u regionu”, rekao je Cvrtila i dodao da primjer Hrvatske govori da se može vlastitim naporima doći do članstva u EU.
On je dodao da bi BiH i Hrvatska trebale intenzivno raditi na prilagođavanju zakonskih regulativa koje će omogućiti dalju ekonomsku saradnju, a u suprotnom će obje zemlje biti na gubitku.
“U ovom trenutku odgovornost leži na političkim i pravnim strukturama obje države da postave komunikacione kanale koji će eliminisati sva ograničenja koja će eventualno nastati kada Hrvatska uđe u EU”, rekao je Cvrtila. Srna