BEOGRAD, Bogata sirovinama, sa mladim stanovništvom i sve brojnijom srednjom klasom, Afrika bi mogla da postane pokretač svjetske ekonomije. Ekonomski rast podsaharske Afrike veći je od indijskog, a predviđa se da će za deset godina preteći i Brazil.
U skorijoj budućnosti glavni igrači u svjetskoj ekonomiji mogle bi da postanu zemalje podsahrske Afrike, bogate sirovinama, sa mladim stanovništvom i sve većom srednjom klasom.
U posljednjoj deceniji ekonomski rast podsaharske Afrike veći je od rasta Indije. Predviđa se da će ekonomija vrijedna hiljadu milijardi dolara u narednih deset godina preteći i Brazil.
Profesor ekonomskog fakulteta u Beogradu Boris Begović kaže da sa kapitalom u Afriku dolazi i ono što je osnovni pokretač, a to su nove tehnologije.
“Takav progres je doveo do značajnog skoka produktivnosti i do nekih vrlo zanimljivih rješenja. Na primjer, u zemljama gdje nema puno banaka, bankarstvo putem mobilnih telefona je omogućilo rast tržišnih transakcija”, navodi Begović.
Afričke zemlje se mjenjaju i sprovode reforme koje pogoduju ekonomskom rastu. Zato je, na primjer, Nigeriji, uprkos talasu vjerskog nasilja i drugim faktorima nestabilnosti, kreditni rejting povišen.
Ta najmnogoljudnija zemlja u Africi i veliki proizvođač nafte je u grupi od 11 zemalja za koje Goldman Saks tvrdi da imaju mogućnosti da postanu najveće ekonomije u 21. vijeku, pa je za takozvanih “Sljedećih 11” osnovao poseban investicioni fond.
Afrika važnija od SAD
“Te zemlje će tokom sljedeće decenije više doprineti rastu svjetske ekonomije, nego Sjedinjene Američke Države”, tvrdi Ketrin Koh iz Goldman Saksa.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju i na rizike. Između ostalog, veliki dio afričkog izvoza ide u krizne evropske zemlje.
Predsjednik Južne Afrike Džejkob Zuma ističe da afričke ekonomije moraju postati raznovrsnije.
“Kada padnu cijene sirovina i proizvoda u svijetu, potrebno je da imamo druge ekonomske aktivnosti na koje možemo da se oslonimo. Osim toga, afričke zemlje bi morale više da trguju međusobno”, ocjenjuje Zuma.
Postavlja se pitanje da li je afrički ekonomski rast održiv. Prema riječima profesora Begovića, to će umnogome zavisiti od razvoja situacije u afričkim zemljama, prije svega političke.
“Pitanje je da li će se uspostavljene demokratije u tim zemljama stabilizovati i naročito je važno u kojoj mjeri i kojim tempom će napredovati vladavina prava”, objašnjava Begović.
Afrika je još uvijek najsiromašniji kontinent, trećina stanovnika živi ispod granice siromaštva, ali je puna energije da krene naprijed i to tražeći sopstvena rješenja. Zato Afrika, kažu, miriše na promjenu. RTS
