ATINA, Za spas Grčke potreban je “Nju dil”, “Maršalov plan” ili “Herkulov plan” – smatraju u EU.
U Grčkoj se previše štedi, a premalo investira u privredu – to je najčešća zamjerka – ali EU je sada promijenila pristup i smatra da bi sredstva za pomoć sada trebalo da stižu brže i da se ulažu u projekte.
Političari rado kreiraju bombaste nazive, pogotovo ako je riječ o Grčkoj, zemlji na rubu bankrota. Šef Zelenih u Evropskom parlamentu Danijel Kon Bendit kaže da se mora naći plan za Grčku koji, s jedne strane, predviđa otpis dugova, a, s druge strane, reformu i Maršalov plan – investicioni plan, jer inače privreda neće moći da oživi.
Mnogi stručnjaci smatraju da takve etikete nisu ni posebno loše. Jer, na kraju krajeva, ipak sve zavisi od sadržaja programa. Iza kulisa već djeluje takozvani “Tim za brza dejstva” za Grčku – grupa stručnjaka koju predvodi Nijemac Horst Rajhenbah.
On Grcima želi da pomogne da prvo iskoriste milijarde koje su im već stavljene na raspolaganje kao pomoć. A to su, kako kaže ovaj iskusni krizni menadžer, evropski strukturni fondovi. Jer, od novca koji im je na raspolaganju do kraja ovog perioda pomoći, znači do kraja sljedeće godine, Grci su počeli da koriste samo trećinu. Upravo u tome će im pomoći Rajhenbahov tim.
Grčka ima potencijal za uspješno baratanje tim novcem, smatra stručnjak za privredu Janis Emanulidis.
“Na području industrije turizma sigurno nisu iskorišćene sve mogućnosti. Osim toga, infrastrukturni projekti otvaraju mogućnost da se privreda oživi i u drugim dijelovima zemlje, a ne samo u centralnom regionu oko Atine.
Primjer za to je energetski sektor. Tu se razmišlja o korišćenju regenerativnih energija, prije svega solarne energije.
Grčkoj je potrebna i sasvim praktična pomoć, kaže demohrišćanski poslanik Evropskog parlamenta Markus Piper. “Zaista je na raspolaganju još mnogo evropskog novca koji bismo rado dali, ali koji ne bi našao logičnu i razboritu primjenu na licu mjesta. Zbog toga moramo da se obratimo regionalnim vlastima, moramo da im pružimo odgovarajuća znanja i stručnu pomoć da bi taj novac mogao da bude uložen kako treba” – navodi on.
Ali, sve i ako koncept proradi, moraće da prođu godine dok se ne isplate investicije u infrastrukturu. Hitna pomoć je potrebna prije svega malim i srednjim preduzećima u Grčkoj.
Grčke banke više ne daju nove kredite. Uz pomoć novca Evropske unije firme za zdravim jezgrom mogle bi da budu spašene – da se nanovo osnuju, navodi “Dojče vele”.
Mnogi mladi Grci žele da sami pokrenu neki posao, ali ih treba usmjeriti na pravi način – na primjer, u IT-branši koja se stalno razvija. Maršalov plan za Grčku znači, prije svega, veliki rad na mnogo malih polja.
