BRISEL, U Evropskoj uniji klasične sijalice nestaju, zamjenjuju se štedljivima, dok pregorjele sijalice u Srbiji uglavnom završavaju u kontejnerima, a živa iz njih odlazi u zemlju.
Proizvodnja sijalica od 100 i 75 vati već je zabranjena u Evropskoj uniji, a do septembra biće zabranjena proizvodnja i svih ostalih klasičnih sijalica. Štedljive sijalice su pet puta efikasnije, a troše i do 80 odsto manje struje.
Srbija tek formira sakupljačku mrežu i veliki je problem što nema organizovane reciklaže sijalica. Donijeti su zakoni koji konačno regulišu tu oblast, ali za sada nema nijednog pogona za preradu sijalica, prenosi RTS.
Državni sekretar Ministarstva životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Bojan Đurić kaže da je građanima važno da onog momenta kada im pregori stara sijalica na mjestu gdje će kupiti novu, odlože staru.
“Sakupljačka mreža je uspostavljena u svim maloprodajnim objektima i u naredna tri mjeseca će se u okolini Pančeva instalisati postrojenje za preradu sijalica, gdje će se odvajati materijali od kojih je sačinjena”, kaže Đurić.
Pojedini recikleri elektronskog otpada povremeno rade i taj posao, ali se žale da imaju mnogo problema.
“Državna administracija i dalje je spora, lokalna samouprava pogotovu, zato što nemaju dovoljno instrukcija, nemaju dovoljno znanja da bi to moglo da se završi”, kaže Đurić.
Posla će biti, jer se tek narednih godina očekuje ekspanzija reciklaže sijalica. Najveći proizvođači imaju pogone van Evropske unije i još ne gase tehnologije za proizvodnju klasičnih sijalica.
“Najveći proizvođači globalno nisu prestali sa proizvodnjom običnih sijalica, zato što ih tržište još uvijek zahtjeva. Ali možemo isto reći da se povećava i prozvodnja i prodaja štedljivih sijalica”, kaže Ana Koci iz preduzeća “Blagojević – Filips”.
U Evropskoj uniji računaju da će zamjenom klasičnih sijalica štedljivim godišnje smanjiti emisiju ugljendioksida u atmosferu za 15 miliona tona i doprinijeti usporavanju klimatskih promjena.
Kod klasičnih sijalica samo pet odsto energije pretvara se u svjetlost, a kod štedljivih čak 25 odsto. Osim ekološke, stručnjaci ističu ekonomsku korist, naročito za domaćinstva koja su i najveći potrošači struje.
