BEOGRAD, Globalna ekonomska i kriza javnih dugova može se zaoštriti već u toku ovog proljeća i trajati narednih 10 godina, ocijenjuju ekonomski stručnjaci i upozoravaju na mogućnost eskalacije u socijalne nemire.
Ukoliko najrazvijenije zemlje svijeta ne podstaknu javnu potrošnju, a ne štednju, uz istovremeno jačanje konkurentnosti i privrede sposobne da dugoročno otplaćuju javne dugove mogući su i socijalni nemiri, ocijenili su eksperti.
Urednik veb sajta www.ekonomija.org Miroslav Zdravković ocijenio je da se posljedice globalne ekonomske krize još ne mogu sagledati, kako prema potencijalnoj šteti koja može da nastane, tako i po svim drugim neekonomskim posljedicama koje ona za sobom nosi.
Direktor Centra za slobodno tržište Miroslav Prokopijević smatra da kriza javnih dugova, prije svega u EU, vjerovatno je najveća kriza takve vrste u proteklih 200 godina, ocjenjujući da je ta kriza vrlo duboka i da će ostaviti velike posljedice na globalnom nivou.
Prokopijević je naglasio da nije moguće dati dugoročnu prognozu kako će se ta kriza odvijati i koliko će trajati, jer može da se manifestuje i završi po ubrzanom scenariju, ali je moguće da traje i narednih 10 godina.
Uz podsjećanje da je u toku kriza finansiranja javnih dugova na globalnom nivou, Zdravković je objasnio da je na djelu “žestoka” preraspodjela u korist banaka, a na štetu kapitala, odnosno, profita nefinasijskog sektora i ličnih primanja stanovništva.
Zdravković je precizirao da, na jednoj strani, rastu kamatne stope na javne dugove većini država EU koje pokušavaju da smanje javnu potrošnje i zaustave širenje recesije, a na drugoj strani, “raste enormno naduveni balon” bankarskih prihoda.
U odnosu na krizu iz 2009. godine, banke iz u EU su u 2012. ušle sa bitno većim prihodima u odnosu na stanje pred samo izbijanje krize 2007. godine, naveo je Zdravković, ocjenjujući da se radi o velikoj i neravnopravnoj raspodjeli tereta krize.
U Evropskoj uniji glavni ekonomski problem je pitanje velikih javnih dugova, ali već ima napretka u pripremanju različitih programa, dokumenata koje treba da se potpišu i za koje se za sada izjašnjavaju većina zemalja same EU, kazao je profesor Megatrend univerziteta Oskar Kovač.
On je precizirao da se osim 17 država koje su u evropskoj monetarnoj uniji, o programima za oporavak pozitivno se izjašnjavaju i druge države koje će se dobrovoljno pridružiti EU.
Kovač je objasnio da se radi o posebnom sporazumu koji se bavi poreskim, odnosno budžetskim pitanjima, da bi se stalo na put daljem rastu budžetskih deficita i ukupnog javnog duga evropskih zemalja.
Kada je riječ o krizi javnih dugova na američkom kontinentu, Kovač je ocijenio da će u SAD presudnu ulogu u predizbornoj kampanji za predsjednika biti visoki javni dugovi, jer prošle godine nije dovoljno proširen ustavni okvir za novo zaduživanje (do 14.000 milijardi dolara), tako da su oni zauzeti sa tim svojim domaćim problemima i ne uspjevaju da mnogo pomognu ostalim djelovima svijeta, pod uslovom da to i žele.
“Taj tekst se već razmatra na sjednicama ministara finansija, uskoro će biti i na samitu predsjednika država i vlada, i ja pretpostavljam da će se postici saglasnost, jer preostala pitanja nisu takva da bi mogla da spriječe njegovo donošenje”, kazao je Kovač. Srna
