BEOGRAD, Vlada Srbije planirala je ove godine za pokrivanje budžetskog deficita i vraćanje dugova da emituje i proda državne obveznice u vrijednosti od 408,49 milijardi dinara, odnosno četiri milijarde evra, što je dva puta više od očekivanog priliva stranih direktnih investicija.
Država je i prošle godine emitovala hartije u vrijednosti četiri milijarde evra, a dodatno se zadužila i kroz evroobveznice. Trend ubrzanih zajmova se nastavlja i sve ukazuje na to da će dug od 14,5 milijardi evra rasti, pogotovo kada se dodaju i drugi načini pozajmica.
Zbog svega toga, prije svega neusklađenosti prihoda i rashoda, dr Stojan Stamenković je aktuelni budžet nazvao „dužničkim“. To se posebno jasno vidi u stavkama koje sadrži državna kasa oko plaćanja glavnice i kamata u primjetno većem iznosu nego prošle godine.
Podaci potvrđuju da se država zadužuje plaćajući sve veću kamatu jer je po tom osnovu 2010. godine izdvojen 236,1 milion, a u ovoj godini će kamate biti teške cjelih 300 miliona evra, što je još jedan most poput onoga na Adi. Ili još jedan vrlo slikovit primjer: Italija uz sve probleme koje ima i dug od 1.900 milijardi evra prodaje desetogodišnje obveznice uz interes koji će platiti kupcima od 5,9 do 6,1 odsto. Srbija je prošle godine premijerno prodala evroobveznice sa ročnošću od 10 godina, uz kamatu od 7,25 odsto.
– Problem nije mali, ne zato što je nivo zaduženosti sam po sebi visok, već i zbog toga što je cijena zaduživanja, izražena u kamatnoj stopi previsoka. Ukoliko je ona visoka, to praktično znači da povjerioci ili sugerišu da država ne bi trebalo da se zadužuje ili da ne očekuju da im se dug u cjelini vrati. Ili ovo prvo zbog ovog drugog – ocjena je ekonomiste Vladimira Gligorova.
Može li, dakle, država da prestane da se zadužuje trošeći tako budućnost sopstvenih građana. Teoretski jeste moguće zaustaviti zaduživanje, navodi dr Milojko Arsić, savjetnik premijera, ali bi to podrazumjevalo „da se fiskalni deficit svede na nulu, a da su rashodi isto koliko i prihodi“. Blic