Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    CAPITAL-ne teme: Kako smo građanima uštedjeli preko 50 miliona maraka

    1. Januara 2026. — 09:59

    Srećna Nova 2026. godina

    1. Januara 2026. — 00:01

    Izgradnja zgrade fakulteta na Palama kasni tri godine

    31. Decembra 2025. — 12:44

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22

    Kina pustila u rad impresivnu hidroelektranu

    28. Decembra 2025. — 10:30

    Rusi pregovaraju sa mađarskim MOL-om o prodaji NIS-a

    25. Decembra 2025. — 15:29

    Kako bi američki gas stizao u BiH i Banjaluku: Ovo su detalji

    25. Decembra 2025. — 13:39

    Kako preživjeti decembarsku potrošnju i pokrenuti štednju u januaru

    31. Decembra 2025. — 10:56

    Koliko je evropskih valuta nestalo zbog evra

    31. Decembra 2025. — 09:50

    BiH vodeća u Evropi po doznakama iz inostranstva

    27. Decembra 2025. — 10:33

    Promet na Banjalučkoj berzi 67.000 KM

    26. Decembra 2025. — 14:17

    Na Banjalučkoj berzi promet veći od miliona maraka

    16. Decembra 2025. — 16:30

    Vlada se na berzi zadužila 66 miliona KM, iduće sedmice planira još 20

    15. Decembra 2025. — 15:16

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Sindikat: Radnici u trgovini danima rade prekovremeno

    31. Decembra 2025. — 13:41

    Gasi se proizvodnja čuvenih marki automobila

    31. Decembra 2025. — 11:52

    Nastavljeno divljanje cijena u Crnoj Gori

    28. Decembra 2025. — 15:15

    Kafa sve skuplja: Klimatske promjene podižu cijene širom svijeta

    28. Decembra 2025. — 09:00

    Koliko košta zimovanje u Srbiji i inostranstvu

    1. Januara 2026. — 12:09

    Još jedan evropski grad uvodi turističku taksu

    1. Januara 2026. — 11:00

    Pored hotelskog smještaja tražen i stan na dan

    31. Decembra 2025. — 08:05

    Hotelijeri na Jahorini imaju velika očekivanja od ove sezone

    28. Decembra 2025. — 13:40

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22

    Njemačkoj nedostaje 120.000 vozača kamiona

    30. Decembra 2025. — 07:58

    Kompanije strepe, vlast ključne odluke donosi u zadnji čas

    29. Decembra 2025. — 16:42

    BiH neće moći uvoziti plastični otpad iz EU, reciklažne firme traže alternativu

    29. Decembra 2025. — 09:58
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Koliko je evropskih valuta nestalo zbog evra

    31. Decembra 2025. — 09:50

    Mogu li naučnici da spasu industriju čokolade?

    29. Decembra 2025. — 08:08

    Kina testirala voz brzine 800 km/h

    26. Decembra 2025. — 14:00

    Na hiljade neželjenih božićnih poklona se prodaje na internetu

    26. Decembra 2025. — 12:15

    Još jedan evropski grad uvodi turističku taksu

    1. Januara 2026. — 11:00

    Gasi se proizvodnja čuvenih marki automobila

    31. Decembra 2025. — 11:52

    Šta to guši njemačke kompanije?

    31. Decembra 2025. — 09:43

    Pala cijena srebra

    30. Decembra 2025. — 09:01
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Štednja stanovnika u evrima sigurna

Štednja stanovnika u evrima sigurna

capital.bacapital.ba30. Novembra 2011. — 07:40Nema komentara7 minuta čitanja

BANJALUKA, Slom jedinstvene evropske valute nije realno očekivati, a u slučaju i da dođe do “najcrnjeg scenarija”, Centralna banka BiH ima pripremljene sve potrebne mjere koje bi omogućile zamjenu novca u njemačku marku, koja se u BiH koristila prije uvođenja evra, tako da je štednja stanovnika u evrima sigurna.

Ovo su juče ocijenili ekonomski stručnjaci iz Centralne banke BiH i dodali da nisu opravdana strahovanja za propast evropske valute.
– Slomu jedinstvene evropske valute morale bi prethoditi isključivo velika hiperinflacija od nekoliko hiljada procenata i potpuni kolaps privrede, a takvih pojava u evrozoni nema, tako da nisu opravdane tvrdnje u vezi sa propadanjem evra – istakao je član Upravnog vijeća Centralne banke BiH Milenko Krajišnik.
On je istakao da veoma teško dolazi do sloma valute, te da evro nije u krizi u kakvoj su krizi zemlje dužnici.
– Međutim, uvjeren sam da izlaz iz ove krize postoji kroz promjenu monetarne politike Evropske centralne banke, a CB BiH ima razrađen scenario na promjenu monetarne politike Evropske centralne banke – istakao je Krajišnik.
On je dodao da će BiH zadržati postojeći monetarni režim, vezujući domaću valutu za najsigurniju valutu koja se može pojaviti u nekim novim monetarnim odnosima i da u tom slučaju nema razloga za zabrinutost.
Viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić je takođe dodao da je interes ključnih igrača u evrozoni da evro opstane, te je podsjetio da su najvažnije evropske zemlje svoj monetarni suverenitet unijele u evrozonu i svoje nacionalne valute zamijenile za evro.
– Tom logikom njihov interes je opstanak evrozone i evra kao valute. Opasnosti i rizici postoje, ali vjerujem da će evrozona naći rješenje za dužničku krizu i da će evro opstati – istakao je Božić.
On je podsjetio da je KM bila vezana za njemačku marku i kada je njemačka marka zamijenjena za evro, iznosi izraženi u njemačkoj valuti su denominovani u evro, te da i u slučaju najcrnjeg scenarija postoje načini da se i devizne rezerve Centralne banke i pojedinačni štedni ulozi jednostavno denominuju u njemačku marku.
Član Predsjedništva BiH iz RS Nebojša Radmanović je istakao da, iako se Evropska unija nalazi u teškoj situaciji, ne očekuje da će doći do propasti evra.
– Međutim, prije Evropske unije su SAD došle u krizu kao najveća sila u svijeta i sada se ona trudi da pomogne i Evropskoj uniji. Krize ima i u drugim dijelovima svijeta, tako da je neophodno koncentrisati se na to da se kriza riješi na najbolji mogući način – rekao je Radmanović.
U javnosti je, međutim, zavladala panika da evrozona ubrzava na svom putu prema strašnom kraju, do kojih su dovela upozorenja velikog broja svjetskih ekonomista.
Ipak, predviđanja da nas do Nove godine očekuje slom evra i stručnjaci iz Srbije su ocijenili kao čiste spekulacije.
Optimistični i srpski ekonomisti
Guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić tvrdi da nema realnih pretpostavki da je skoriji pad evropske valute moguć, ali i da, ako se to desi, ne bi nastao neki ozbiljniji problem. On smatra da bi konverzija evra uvijek mogla da se uradi.
I srpski ekonomista Ljubomir Madžar kaže da će evropska valuta preživjeti jer iza nje stoje krupna politička ideja i globalni politički interes, te da će biti učinjeno sve što je potrebno da se ona sačuva.
Ali i uprkos ovim tvrdnjama, predsjednik Udruženja mjenjača Srbije Borislav Brujić kaže da su građani proteklih dana intenzivnije nego inače tražili švajcarski franak.
– Oko 20 odsto ljudi više traži franak nego što je uobičajeno. Pojedinačno je riječ o malim iznosima, u količinama od 2.000 do 3.000 evra, koje stanovnici prebacuju u franke – rekao je Brujić.
Amerika spasava evrozonu
Pomoć Evropskoj uniji u rješavanju dužničke krize spremne su da daju i Sjedinjene Američke Države, rekao je američki predsjednik Barak Obama poslije samita sa vođama EU u Vašingtonu i naglasio da Vašington ima interesa za ekonomski uspjeh Starog kontinenta.
Obama i vođe Evropske unije, uključujući predsjednika Evropskog savjeta Hermana van Rompeja i predsjednika Evropske komisije Žozea Manuela Baroza, sastali su se u Bijeloj kući na godišnjem samitu, na kojem je glavna tema bila dužnička kriza u evrozoni.
– Rješavanje sadašnje krize je izrazito važno za našu privredu. Ako se Evropa smanji i ako je Evropa u teškoćama, za nas će biti mnogo teže da ovdje stvaramo radna mjesta – dodao je Obama.
U zajedničkom saopštenju na kraju samita SAD su pozdravile akcije koje je preduzela EU u borbi protiv krize.
– Obavezali smo se da djelujemo zajedno da oživimo ekonomski rast, stvorimo radna mjesta i osiguramo finansijsku stabilnost. To ćemo uraditi preduzimanjem mjera koje odgovaraju na kratkoročnu brigu o rastu i budžetskoj i finansijskoj slabosti, istovremeno jačajući osnove za trajni ekonomski rast – navodi se u zajedničkom saopštenju američkih i evropskih lidera.
Njemačka režira smrt suverene države
Međutim, čini se kako su svi dosadašnji pokušaji i planovi za spas evrozone u sebi sadržavali nekakvu “rupu”, a novi plan, koji promoviše Njemačka, pretpostavlja jaču fiskalnu uniju.
Drugim riječima, Njemačkoj je dosadila praksa da velik broj zemalja živi iznad svojih mogućnosti na račun njemačkih poreskih obveznika, pa je predložila stvaranje puno integrisanije fiskalne unije na nivou 17 zemalja evrozone. To bi značilo da će neka vrsta evropskog autoriteta, gdje bi najveći uticaj vjerovatno imala ECB, dobiti ultimativnu kontrolu i ovlašćenja da poništi nacionalne budžete koje će izglasati državni parlamenti ukoliko joj oni ne budu po volji.
To bi trebalo rezultirati smirenjem finansijskog tržišta i omogućiti ECB-u da preduzme agresivnije korake i spriječi kontrakciju tržišta, a dugoročno bi se obezbijedilo da države ostanu unutar okvira održivog zaduživanja.
Međutim, postoje i određeni problemi u vezi s ovim planom. Prvi je praktične prirode, jer ovaj plan zahtijeva promjenu temeljnog ugovora, to jest Lisabonskog sporazuma.
Drugi je političke prirode. Ovakav zahvat značio bi praktično odustajanje od nacionalnog suvereniteta, jer države više ne bi kontrolisale sopstvenu finansijsku politiku.
Novi veliki samit evropskih političara zakazan je za 9. decembar i na njemu bi se najviše moglo pričati upravo o pokretanju strože fiskalne unije. Zadužene zemlje poput Grčke, Portugalije i Italije neće imati puno izbora nego da pristanu na njemačke uslove, ali tu bi ključnu ulogu u svemu mogla odigrati Velika Britanija. Britanci već duže vrijeme negoduju zbog smanjenja političke moći Londona u odnosu na krovne odluke koje se donose na nivou EU.
Sastanak u Briselu
Ministri finansija evrozone sastali su se juče u Briselu u naporima da nađu načine za spasavanje tog 17-članog monetarnog bloka i za zaštitu Evrope, SAD, Azije i ostatka svijeta od finansijskog cunamija koji bi proistekao iz dužničke krize.
Glavna tačka dnevnog reda je iznalaženje načina za integrisanje zemalja evrozone, a razgovaraće i o takozvanim evroobveznicama koje bi zajednički izdavalo svih 17 članica tog monetarnog bloka, kojima bi, po principu svi za jednog – jedan za sve sve članice međusobno garantirale dugove.
Trenutno svaka članica emituje svoje sopstvene obveznice i svaka mora da plaća različite troškove pozajmljivanja.
Filijala CB BiH u Banjaluci
Član Predsjedništva BiH iz RS Nebojša Radmanović juče je sa predstavnicima Centralne banke BiH obišao gradilište Filijale CB BiH u Banjaluci.
Radmanović je istakao da se izgradnja objekta od 6.500 kvadratnih metara u kojem će biti smještena filijala odvija u skladu sa planovima, te da će biti završena do sredine 2013. godine.
Član Upravnog odbora CB BiH Vasilj Žarković je istakao da je vrijednost objekta 12 miliona maraka, te da se njegova izgradnja finansira iz sredstava Centralne banke.
Devizne rezerve
Radomir Božić je istakao da su devizne rezerve CB BiH relativno stabilne i iznose nešto više od šest milijardi maraka.
– Devizne rezerve Centralne banke su u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci uložene na siguran način u centralnim bankama odabranih najstabilnijih zemalja evrozone, jednim dijelom su uložene u državne obveznice najstabilnijih evropskih zemalja koje imaju kreditni rejting 3A i jednim dijelom u monetarno zlato – istakao je Božić. Glas Srpske

amerika brisel centralna banka bih devizne rezerve ekonomski strucnjaci evro evrozona njemacka top vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakPapren prijemni za master
Sljedeći članak Sve češće traže jednu voćku, jedno jaje

Povezani članci

NOVOSTI 03 minute čitanja

U 2025. godini BiH rasla samo inflacija

NOVOSTI 04 minute čitanja

Koliko košta zimovanje u Srbiji i inostranstvu

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

CAPITAL-ne teme: Kako smo građanima uštedjeli preko 50 miliona maraka

1. Januara 2026. — 09:59012 minuta čitanja

BANJALUKA – Godina 2025. je jedna od onih koju su pojeli skakavci. Tako bi se najkraće, a opet sveobuhvatno, moglo opisati ono čemu smo svjedočili u proteklih 365 dana.

Srećna Nova 2026. godina

1. Januara 2026. — 00:01

Izgradnja zgrade fakulteta na Palama kasni tri godine

31. Decembra 2025. — 12:44

Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

31. Decembra 2025. — 12:22

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.