ZAGREB, Hrvatski bruto inostrani dug je na kraju avgusta iznosio 46,4 milijarde evra, što je 0,3 odsto manje nego u julu i 1,1 odsto više nego na kraju avgusta 2010.
U odnosu na stanje na kraju prošle godine, inostrani dug je niži za 139 miliona evra, odnosno 0,3 odsto.
Pri tome je smanjenju duga doprinijelo razduživanje finansijskog sektora i smanjenje duga po osnovi direktnih ulaganja. U suprotnom smjeru, dakle na rast duga, najviše je uticao sektor privatnih preduzeća čiji je dug iznosio 11,1 milijardi evra.
Ukupan spoljni dug javnog sektora na kraju avgusta je iznosio 14,4 milijarde evra, od čega najveći dio čini dug države (6,9 milijardi evra), a slijedi dug javnih trgovačkih društava (5,9 milijardi).
Do kraja godine analitičari očekuju blage promjene rasta inostranog duga s obzirom da država više nije izlazila na inostrana tržišta, da je rast kredita banaka i dalje srazmjerno blag i da je domaća potražnja i dalje slaba.
Zbog formiranja nove vlade ne očekuje se novi izlazak na tržišta ni u prvom tromjesečju iduće godine, napominju analitičari Rajfajzen banke.
Uprkos sporom rastu inostranog duga, zbog vrlo slabog očekivanog rasta BDP-a, analitičari očekuju da bi udio spoljnog duga u BDP-u mogao dostići 103,4 odsto. U iduće dvije godine bi međutim mogao da ostvari blagi pad zbog znatno sporijeg rasta domaće potražnje i averzije prema riziku, prenose agencije.
