Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Poreska uprava otpisala 142 miliona KM duga

    18. Februara 2026. — 16:15

    Banke u Srpskoj povećale zaradu na 267 miliona KM

    18. Februara 2026. — 14:48

    Pročitajte zašto je Vrhovni sud RS ukinuo oslobađajuću presudu Džombiću

    18. Februara 2026. — 13:36

    Laketićevi igrači uvukli šumska gazdinstva u nezakonito poslovanje

    18. Februara 2026. — 12:02
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    MOL uskoro počinje sa isporukom nafte putem Janafa

    17. Februara 2026. — 11:07

    Evropa u novoj gasnoj klopci

    17. Februara 2026. — 10:31

    Padavine i podzemne vode usporavaju gradnju “HE Dabar”

    13. Februara 2026. — 10:35

    Gazprom pronašao nalazište nafte, najveće u posljednjih 30 godina

    12. Februara 2026. — 09:50

    Hoće li BiH ovog proljeća ući u SEPA

    18. Februara 2026. — 09:43

    Najveći talas bankarskih spajanja u Evropi

    17. Februara 2026. — 09:24

    Vlada se pohvalila likvidnošću pa krenula u zaduženje od 60 miliona

    16. Februara 2026. — 11:53

    ECB povukao potez kojim će ojačati ulogu eura

    15. Februara 2026. — 15:01

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Nakon Temua, Evropska komisija istražuje Shein

    18. Februara 2026. — 14:01

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Švedska daje na čuvanje pet ostrva

    18. Februara 2026. — 16:17

    Trend kratkih putovanja u porastu u Evropi

    18. Februara 2026. — 12:29

    Ryanair ukida brojne evropske letove zbog visokih poreza

    18. Februara 2026. — 11:16

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Ako pada transport, tone i privreda

    18. Februara 2026. — 07:41

    MOL uskoro počinje sa isporukom nafte putem Janafa

    17. Februara 2026. — 11:07

    Evropa u novoj gasnoj klopci

    17. Februara 2026. — 10:31

    Plastenička proizvodnja sve češći izbor poljoprivrednika u Republici Srpskoj

    14. Februara 2026. — 08:02
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Švedska daje na čuvanje pet ostrva

    18. Februara 2026. — 16:17

    Ostrvo traži nove stanovnike: Nudi kuću, 18.000 evra…

    16. Februara 2026. — 09:02

    Ova je pizza pod zaštitom UNESCO-a: Znate li po čemu se razlikuje?

    15. Februara 2026. — 13:02

    Cijene čokolade naglo rastu na Dan zaljubljenih, marketinški trik ili nešto drugo

    14. Februara 2026. — 12:02

    Amazon izgubio 450 milijardi dolara tržišne vrijednosti u samo devet dana

    18. Februara 2026. — 08:16

    U njemačkoj industriji ugašeno 124 hiljade radnih mjesta

    17. Februara 2026. — 14:24

    Cijena nafte blago pala, fokus na pregovorima 

    16. Februara 2026. — 09:45

    Bitkoin prešao 70 hiljada dolara dok se inflacija hladi

    15. Februara 2026. — 14:02
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » CAPITAL analiza: Treba li BiH odustati od EU?

CAPITAL analiza: Treba li BiH odustati od EU?

adminadmin17. Novembra 2011. — 07:203 komentara6 minuta čitanja

 

Najnovija izjava Žozea Manuela Baroza potvrđuje da je Evropska unija (EU) usred najveće političke i ekonomske krize od svog osnivanja.  U prošli četvrtak Evropska komisija je objelodanila da će privredni rast u 17 ‘starih’ zemalja EU u 2012. godina biti mnogo manji od očekivanog (sa 1.8% srezan na zanemarljivih 0.5%)  što ukazuje da će EU biti pod još većim pritiskom od pada ekonomske aktivnosti, povećanja nezaposlenosti, rasta socijalnih tenzija, a s njima nerijetko povezanih međuetničkih, međureligijskih i ideoloških tenzija.  Ugledni slovenački ekonomista Jože Mencinger najavljuje da će izlazak iz krize u kojoj se sada EU nalazi potrajati minimalno deset godina i apeluje na strpljivost.  Svima je jasno da je nužno reagovati brzo, bez odlaganja i koordinisano kako bi se spriječio kolaps većih razmjera pa je strpljenje sve deficitarnija valuta u EU. To najbolje znaju berzanski brokeri. U takvim okolnostima je po prvi put u javnosti jasno artikulisana ideja o podjeli EU na podunije zbog čega treba razmotriti budućnost u članstvu EU za zemlje našeg regiona.
Zbog nagomilanih problema – finansijska kriza te loša iskustva sa novim članicama, prevashodno Bugarskom i Rumunijom – proširenje na nove članice će izvjesno biti usporeno nakon prijema Hrvatske 2013. godine, uz rigoroznije uslove koje će morati ispuniti pretendenti na članstvo.

 

Napad bijesa
Tokom Poljskog predsjedavanja EU postalo je jasno da je raspoloženje zemalja članica EU o proširenju evoluiralo iz ‘optimističnog’ u ‘mješovito’, dok tas na vagi nije počeo da se naginje ‘protiv’ proširenja prije nekoliko dana izjavom predsjednika Francuske Nikolasa Sarkozija koji je sugerisao podjelu EU na dvije Evrope.  Sarkozi napominje da će EU s proširenjem na Balkan dobiti više od 30 zemalja članica i ispravno zaključuje da bi tako veliki broj različitih zemalja svaki oblik federalizma učinio nefunkcionalnim. Sarkozi takođe ističe da su dosadašnja iskustva pokazala da nove članice EU nisu pokazale očekivanu sposobnost približavanja standardima ‘stare EU’, a to bi moglo dovesti do nefunkcionalnosti evrozone. Zato predlaže podjelu po kojoj bi u jezgru ostalo 17 federalnih zemalja članica EU koje koriste evro kao sredstvo plaćanja, dok bi ostalih deset članica koje ne koriste evro zauzeli vanjski konfederalni krug, odnosno dobili status ‘nižeg stepena članstva u EU’. U drugu grupu bi ušle i ostale zemlje koje bi eventualno pristupile Uniji. Na pomen ‘nižeg stepena članstva’ manje uticajne članice EU dobijaju napade bijesa, dok se zemlje u regionu, ako je suditi po izjavama političara, uopšte ne uzrujavaju. Možda bi trebali. 

 

Šta zapravo znači podjela EU na ‘više Evropa’, Evropu sa ‘dvije brzine’ i ‘niži stepen članstva u EU’?

U igri su monetarna i politička podjela. Pod monetarnom podjelom se podrazumijeva da zemlje koje bez problema poštuju tzv. Ugovor iz Mastrihta,  ostanu u jezgru Evropske monetarne unije. Evrozona bi po ovom scenariju brzo produbljivala dodatne integracije uključujući osjetljive oblasti kakve su korporativno i lično oporezivanje. Zemljama evrozone iz više razloga odgovara jak evro, što nije slučaj sa zemljama koje nisu u stanju da poštuju pomenuti Ugovor. Stoga bi u sekundarnoj zoni ostale zemlje kojima treba slabiji evro kako bi podsticale izvoz i tako ubrizgale nužan elan za izvlačenje svojih privreda iz okrnjene ekonomije. Iako se neke zemlje iz evrozone protive ovakvoj podjeli, na kongresu CDU, stranke njemačke kancelarke Angele Merkel, prije dva dana je podržana varijanta u kojoj zemlje koje koriste evro mogu izaći iz evrozone bez napuštanja EU.  Upravo ovakve odluke velikih zemalja ukazuju na političku podjelu o kojoj niko otvoreno ne govori, ali je svima jasno da je EU brod u izuzetno uzburkanim vodama pa moćne zemlje gledaju kako da maksimalno zaštite svoje interese. Istorija nas uči da igranje velikih, često ide nauštrb interesa manjih zemalja i od toga strahuju mnogi u ovakvoj EU. 

 

Raskrsnica
Pod pretpostavkom da je ovo zaista model po kojem bi EU uskoro mogla početi funkcionisati neizvjesno je po kojem modelu će se izvesti tranzicija iz sadašnjeg u neki budući model. Mnogi komentatori su saglasni da se mora izmisliti novi model koji bi omogućio postepenu metamorfozu iz današnje političke Evrope u neku drugu Evropu u budućnosti, ali pritom niko ne nudi konkretan niz koraka koji se moraju preduzeti. Vaclav Klaus, predsjednik Češke Republike, zastupa stav da se EU mora transformisati po uzoru na tranziciju kroz koju su prošle zemlje bivšeg socijalističkog bloka nakon pada komunizma. Uz to Klaus nedvosmisleno poručuje da ukoliko “Evropa želi da stane na noge, mora temeljno da se promijeni. Kažimo to jasno: ili će u Evropi što prije biti sprovedena takva tranzicija, ili će Evropa postati periferija svijeta koji se dinamično razvija. Evropski političari ne uviđaju da EU stoji na sudbinskoj raskrsnici i misle da su im dovoljne kozmetičke intervencije”.

 

Posljedice po BiH
Bez obzira na to da li će EU izabrati radikalno drugačiju paradigmu ustrojstva Unije ili će se držati sadašnjih krpanja rupa koja ne mogu riješiti postojeću sistemsku krizu, zemlje regiona moraju ozbiljno početi razmatrati moguće alternative. Da budem do kraja jasan, smatram da je EU – čak i sa ovakvim sistemskim nedostacima – suštinski kvalitetan politički projekat od kojeg zemlje regiona mogu imati velike koristi. U ekonomskom smislu tu nema nikakvih dilema – robna razmjena BiH u 2010. godini sa zemljama EU iznosila skoro 46 posto  i zato ne treba likovati pretjerano nad problemima s kojima se Unija suočava jer će i nas pogoditi.
Ipak, u okolnostima kada se tuđi brod bori da se održi na površini zbog grešaka indukovanih u njegovom sistemu, treba biti pragmatičan i tražiti način kako da se naš mali čamac spasi od vrtloga koji ga može povući na dno. Najsigurnije, ali podjednako bolno rješenje za ovdašnje građane – a naročito za političke i finansijske odmetnute elite – je usvajanje evropskih standarda bez računanja na potencijalno članstvo. Prihvatanje međunarodnih standarda je nužno za obezbjeđivanje političke stabilnosti i ekonomske privlačnosti ovog prostora u svijetu koji će se u budućnosti mijenjati nesmanjenom brzinom. Ne treba smetnuti s uma da će čak i u idealnim okolnostima proći između 6-10 godina do trenutka kada zemlje regiona zakorače u EU, a početkom 2020-ih će EU već uveliko izgledati drugačije od sadašnjeg uređenja. Zato dostizanjem međunarodnih standarda možemo da obezbijedimo mjesto na tržištu bez vezivanja za neizvjesnu budućnost EU.

Autor: dr političkih nauka Siniša Marčić

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
analiza bih euro evro evropska unija nove članice standard top vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakZa CG marka bolja od perpera
Sljedeći članak Siromašnih manje za Francusku

Povezani članci

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Američki “Sajber net” planira otvaranje frime u Srpskoj

TURIZAM 02 minute čitanja

Švedska daje na čuvanje pet ostrva

3 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. rakovic 17. Novembra 2011. 10:15

    Ovdje samo treba naglasiti da preovlađujuća politička linija u BiH želi da se EU bavi Bosnom, a fingira da želi ćlanstvo. Do sada se moglo više uraditi na divezifikaciji spoljne trgovine, što je potrebno bez obzira na zacrtane EU politike. No činjenica je da BiH više očekuje od EU i pasivno pluta u vlastitoj žabokrečini.

    Odgovori
  2. pavle 17. Novembra 2011. 11:35

    Slavisa, potpuno si upravu

    Odgovori
  3. Dado 17. Novembra 2011. 13:40

    O clanstvu BIH u EU moglo bi se ozbiljnije govoriti tek za 10-tak godina, medjutim cisto sumnjam da ce tada biti EU!
    U sustini nije bitno uci u EU nego dostignuti standarde koji vladaju u istoj.. 

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Poreska uprava otpisala 142 miliona KM duga

18. Februara 2026. — 16:1512 minute čitanja

BANJALUKA – Poreska uprava Republike Srpske otpisala je prošle godine potraživanja vrijedna 142,4 miliona maraka,…

Banke u Srpskoj povećale zaradu na 267 miliona KM

18. Februara 2026. — 14:48

Pročitajte zašto je Vrhovni sud RS ukinuo oslobađajuću presudu Džombiću

18. Februara 2026. — 13:36

Laketićevi igrači uvukli šumska gazdinstva u nezakonito poslovanje

18. Februara 2026. — 12:02

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.