NOVI SAD, U Vojvodini je zbog skupog repromaterijala pšenicom zasijano samo 120.000 hektara ili oko 40 odsto sjetvenih površina od očekivanih 300.000, podaci su Zadružnog saveza Vojvodine (ZSV).
Iz Zadružnog saveza navode da su mnogi vojvođanski poljoprivrednici odustali od sjetve pšenice zbog visoke cijene dizel goriva i mineralnog đubriva, koji su za trećinu skuplji nego lani.
U ovogodišnjoj sjetvi hljebnog žita, navode iz Zadružnog saveza, jedino je jeftino sjeme, jer ga seljak ne kupuje na tržištu, već ga čak 50 odsto obezbjeđuje “s tavana”.
Prema mišljenju eksperata Saveza, tek će naredne godine biti iskazani negativni efekti ovogodišnje sjetve, jer će sjeme u junu i julu poslije obavljene žetve imati astronomsku cijenu.
Osim toga, navode u Zadružnom savezu, nijedan mlin u Vojvodini, osim onog u Senti nije bio zainteresovan da seljaku ponudi sjeme pšenice za ovogodišnju sjetvu, što znači da će mlinari dogodine hljebno zrno kupovati na nekom drugom slobodnom tržištu.
U Zadružnom savezu Vojvodine ističu da Srbija uopšte nema tržište pšenice, što uslovljava činjenicu da se iz godine u godinu sije sve manje te žitarice.
Država još nema ni utvrđenu strategiju poljoprivrede što bitno utiče za smanjenje broja hektara zasijanih pšenicom, navode u Savezu.
Ukoliko se loše prognoze Zadružnog saveza ostvare, ovogodišnja jesenja sjetva pšenice biće još skromnija od prošlogodišnje kad je u Vojvodini zasijano rekordno malih 480.000 hekatra.