ZVORNIK, Konfederacija sindikata Republike Srpske (RS) smatra da se dosadašnja privatizacija u velikom dijelu odnosila na pribavljanje pogodnih lokacija za ljude koji su privatizovali imovinu, nakon čega su gasili programe, otpuštali radnike i nastavili sa unosnim poslovima za vlastite interese.
Predsjednik Konferencije sindikata RS Obrad Belenzada rekao je da novi vlasnici privatizovanih firmi često nisu plaćali poreze i osnovna davanja, što ima za rezultat prezaduženost preduzeća i velike obaveze koje nije moguće riješiti normalnim poslovanjem.
Belenzada je, pojašnjavajući prijedloge mjera za stvaranje boljeg privrednog ambijenta u RS koje predlaže Konfederacija sindikata, rekao novinarima da iz navedenih problema proizilazi potreba da se najhitnije završi proces privatizacije u moguća dva pristupa – konverzijom duga u akcije ili reprivatizacijom koja se odnosi na preduzeća u stečaju, koja kupuje Vlada RS.
“S obzirom na dugogodišnja dugovanja privrednih preduzeća i nemogućnošću izmirenja tih obaveza, potrebno je stvoriti zakonske pretpostavke kako bi se sva dugovanja prema Republici, fondovima, javnim preduzećima, radnicima po osnovu plata i ostalim povjeriocima, pretvorila u akcije”, smatra Belenzada.
Polazeći od tvrdnje da nove firme ne mogu poslovati na starim osnovama, Belenzada navodi drugi pristup u kojem bi “Vlada RS trebalo smišljeno da kupuje firme, što podrazumijeva postojanje plana restrukturisanja i reinženjeringa, s ciljem da se u funkciju stavi imovina ogromne vrijednosti”.
Belenzada je pojasnio da restrukturisane firme treba da vode stručni i dobro plaćeni ljudi, koji će da polažu račun Vladi o poslovanju, dodajući da ove firme treba jačati sa ciljem da postanu jake i moderne, odnosno da budu novi nosioci razvoja.
On je dodao da programe koji se “napuste” restrukturisanjem treba povjeriti malim preduzećima i sa njima uspostaviti kooperantske odnose, što se svodi na stimulisanje preduzetništva.
Ističući da bi trebalo osnovati fond za razvoj reprivatizovanih firmi, Belenzada naglašava da je neophodno insistirati na dosljednom provođenju ugovora, te preduzimanju akcija monitoringa, dok bi, u slučaju kršenja i minimalnih odstupanja, ugovore trebalo raskidati.
On je dodao da bi trebalo vratiti stope doprinosa i poreza na period iz 2010. godine, ukinuti poreze na regres, topli obrok, terenski dodatak, te smanjiti ostale obaveze.
Ističući da bi trebalo izmjeniti propise o pitanju tenderske dokumentacije u javnim nabavkama i stimulisati izvoz, Belenzada je rekao da bi trebalo zaštititi domaću proizvodnju, te donijeti nove i izmjeniti postojeće propise koji regulišu pojedine oblasti radno-pravnog zakonodavstva.
Govoreći o zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, Belenzada je rekao da je zakonsko pravo svakog radnika da ima zdravstvenu zaštitu, bez obzira što se obaveze prema Fondu zdravstvenog osiguranja u pojedinim preduzećima ne izmiruju.
“Smatramo da je ovo pravo neprikosnoveno, jer radnik ne smije biti uskraćen za zdravstvenu zaštitu ni u jednom slučaju”, rekao je Belenzada i naglasio da dug, koji je napravljen u ranijem periodu prema fondovima, treba otpisati u slučajevima u kojima su u tom periodu radnici bili uskraćeni za pojedine usluge iz domena rada fondova.
Belenzada smatra da sva socijalna davanja iz preduzeća treba prenijeti u nadležnost opština i Republike.