TOKIO, Na azijskim su berzama u petak cijene akcija pale pod pritiskom pada cijena nafte na nove najniže nivoe u četiri godine, nakon što je OPEC, uprkos prekomjernoj ponudi, odlučio proizvodnju zadržati na dosadašnjem nivou.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,00 sati bio u plusu oko 1 odsto, a cijene akcija porasle su i u Singapuru te Šangaju, između 0,3 i 0,7 odsto.
Međutim, u Južnoj Koreji, Hong Kongu, Australiji i na drugim tržištima berzanski su indeksi pali između 0,2 i 1,6 odsto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,00 sati bio u minusu 0,7 odsto. Ostane li tako, taj bi indeks u ovoj sedmici zabilježio rast od 1 odsto, dok bi u cijelom mjesecu bio na gubitku 1,6 odsto.
U nedostatku usmjerenja s Wall Streeta, gdje se u četvrtak zbog Dana zahvalnosti nije radilo, u fokusu ulagača je oštar pad cijena nafte jer je u četvrtak Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odlučila zadržati dosadašnji nivo proizvodnje od 30 miliona barela dnevno, uprkos prekomjernom snabdijevanju.
Na londonskom je tržištu cijena barela nafte zaronila na 72,60 dolara, dok je na američkom tržištu terminska cijena ‘crnog zlata’ skliznula na 69 dolara, što su njihove nove najniže nivoe od 2010. godine.
Od početka novembra cijena nafte na londonskom tržištu pala je oko 15 odsto, što je njen najveći mjesečni pad od kraja 2008. godine.
Zbog toga su danas cijene akcija australijskih energetskih kompanija Sundance Energy, Drillsearch i Santos potonule između 10 i 16 odsto, pa je tamošnji ASX indeks pao više od 1,5 odsto.
S druge strane, u Šangaju su cijene akcija dostigle nove najviše nivoe u tri godine jer su ulagači i dalje pod utiskom smanjenja kamatnih stopa kineske centralne banke prošloga petka.
Rast druge po veličini svjetske ekonomije već se duže vrijeme usporava, no ulagače to više ne brine jer vjeruju da će monetarne vlasti dodatno olabaviti politiku ako se loši trendovi nastave.
Japanske ulagače ohrabrio je, pak, podatak da je u oktobru industrijska proizvodnja neočekivano porasla 0,2 odsto, drugi mjesec zaredom, dok je stopa nezaposlenosti pala.
Uz to, temeljna stopa inflacije u toj zemlji skliznula je u oktobru treći mjesec zaredom, što je ponajviše posljedica pada cijena nafte.
“Japan je u središtu pozitivne savršene oluje. Pad cijena nafte podsticajno djeluje na jačanje svjetske potražnje, što bi moglo koristiti japanskim izvoznicima, ali bi mogao i neutralisati uticaj slabog jena na domaće energetske troškove”, kaže Stefan Worrall, direktor u banci Credit Suisse.
Dalji pad inflacije u trećoj po veličini svjetskoj ekonomiji podstakao je i špekulacije da će japanska centralna banka morati dodatno olabaviti monetarnu politiku kako bi suzbila deflacijske rizike i podstakla rast ekonomije.
I dok to pozitivno utiče na Tokijsku berzu, na valutnim se tržištima jen zbog toga ponovno našao pod pritiskom.
Jutros je kurs dolara dostigao 118,30 jena, dok je juče u ovo doba iznosio 117,55 jena. Analitičari smatraju da bi se uskoro mogao primaknuti najvišem nivou u sedam godina od 118,98 jena, koju je dostigao prošle sedmice.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena evra skliznula s jučerašnjih 1,2505 na 1,2445 dolara, krenuvši ponovno prema najnižem nivou u 26 mjeseci od 1,2357 dolara.
Posljedica je to jučerašnjeg podatka o padu stope inflacije u Njemačkoj na najniži nivo od 2010. godine. Pokažu li danas podaci Eurostata da je i u evrozoni inflacija u silaznoj putanji, evro bi se mogao naći pod dodatnim pritiskom.
To bi, naime, potaknulo špekulacije da će Evropska centralna banka vrlo skoro morati dodatno olabaviti monetarnu politiku. Hina