Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Pogledajte unutrašnjost zgrade u Brčkom koju je Vlada RS platila 36 miliona maraka (FOTO/VIDEO)

    9. Februara 2026. — 16:26

    Vlada Srpske po Beču tražila kreditore za zaduženje od 500 miliona evra

    9. Februara 2026. — 15:18

    Obrenka Slijepčević ne haje za Karapetrovićeva upozorenja

    9. Februara 2026. — 14:28

    Prosječan kvadrat stana u Banjaluci skoro 4.000 KM

    9. Februara 2026. — 12:01
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Sarajevo-gas odbacio ponudu turske kompanije, za gasovod od milijardu maraka

    9. Februara 2026. — 11:23

    Kinezi u Srbiji grade solarni park od 200 miliona evra

    9. Februara 2026. — 09:00

    Puklo osnivanje najmoćnijeg rudarskog giganta na svijetu

    8. Februara 2026. — 14:40

    Rekordan izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u uniju

    7. Februara 2026. — 11:30

    Vlada Srpske po Beču tražila kreditore za zaduženje od 500 miliona evra

    9. Februara 2026. — 15:18

    Promet na Banjalučkoj berzi preko 99.000 KM

    9. Februara 2026. — 15:15

    Udruženje ekonomista RS SWOT nagradilo najboljeg studenta

    9. Februara 2026. — 13:16

    Njemačka ekonomija izgubila 940 milijardi evra

    8. Februara 2026. — 08:03

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Sarajevo-gas odbacio ponudu turske kompanije, za gasovod od milijardu maraka

    9. Februara 2026. — 11:23

    Kinezi u Srbiji grade solarni park od 200 miliona evra

    9. Februara 2026. — 09:00

    Puklo osnivanje najmoćnijeg rudarskog giganta na svijetu

    8. Februara 2026. — 14:40

    ACC neće graditi fabrike baterija u Italiji i Njemačkoj

    7. Februara 2026. — 14:30
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Materijalna vrijednost zlatnih olimpijskih medalja 2.300 dolara

    8. Februara 2026. — 09:00

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    Mašinovođe u Španiji u trodnevnom štrajku

    9. Februara 2026. — 09:41

    Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte

    9. Februara 2026. — 08:03

    „Filip Moris“ prognozira veći profit

    7. Februara 2026. — 09:03

    Bitkoin naglo pada, a posljedice se osjete

    6. Februara 2026. — 13:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Debata “Mediji i EU” – Novinari traže izmjene zakona

Debata “Mediji i EU” – Novinari traže izmjene zakona

adminadmin14. Novembra 2014. — 13:54Nema komentara5 minuta čitanja

IMG_5110BANJALUKA, Uvođenje kaznenih odredbi, skraćivanje zakonskog roka za dostavljanju informacija medijima, uspostavljanje Povjerenika za informacije od javnog interesa, te inicijativa da se napad na novinara tretira kao napad na službeno lice, ključni su aspekti debate “Mediji i EU”, koja je, u organizaciji Kluba novinara BiH i Fondacije Fridrih Ebert Stifung, održana u Banjoj Luci. Na debati su učestvovali novinari i medijski radnici iz cijele BiH, te njihove kolege iz Srbije i Hrvatske.

Povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti u Srbiji Rodoljub Šabić rekao je da institucija povjerenika u Srbiji postoji već deset godina, te da podatak o više hiljada godišnjih žalbi ovoj instituciji govori o broju zahtjeva zajednice za informacijama, ali i o problemima o njihovom pristupu.

“Čak i ako informacija nosi oznaku povjerljivosti ili najveće povjerljivosti, kao povjerenik mogu da naložim da se ta oznaka skine i da se dokument stavi na raspolaganje javnosti, a to sam i činio u više stotina slučajeva“, naveo je Šabić.

Prema njegovim riječima, pravilo i prioritet u svakoj zemlji koja želi da bude demokratska mora da bude – javnost rada.

Prema Šabićevim riječima, kada su u pitanju svi zakon, a posebno onaj o slobodi pristupa informacijama, najpogubnije je tumačenje „da država ima dobre zakone, ali da su problemi u njihovom provođenju“.

„Zakon koji se ne provodi nije zakon. Isto tako, nedostatak političke volje je neprihvatljivo tumačenje, jer politička volja je potreba da se zakon donese, a onda samo ostaje obaveza da se provodi“, povukao je Šabić.

Predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić rekao je da su interesi novinarske zajednice godinama neopravdano zanemareni, a da bi novoformirana vlast trebalo da sjedne za sto sa predstavnicima medija da bi se popravio položaj novinara, ali i povećala transparentnost organa vlasti na svim nivoima.

„Zakonski rok od 15 dana je predugačak, a i on nije definitivan, jer se mnogi oglušuju na medijska pitanja. Kazne se gotovo i ne izriču, tako da ne postoji mehanizam koji omogućava novinarima siguran i pravovremen pristup potrebnim informacijama. Zbog toga bi bilo neophodno, po uzoru na Srbiju, gdje je to dalo sjajno rezultate, uspostaviti Povjerenika za informacije koje bi novinarima olakšalo posao“, rekao je Vukelić.

Iako zvuči potpuno apsurdno, otkako je Republika Hrvatska postala članica Europske unije, kada je u pitanju objavljivanje javnih informacija situacija se znatno pogoršala, izjavio je Zorislav Antunović Petrović, predstavnik Centra za razvoj lokalne demokracije udruga EKO Kvarner iz Zagreba.

Debata2“Imamo povjerenicu za informisanje koja nema elementarnih uslova za rad i situaciju u kojoj je Vlada tuži zbog donošenja odluka. To je dokaz da samo postojanje zakona nije uvijek i garant da će isti biti u potpunosti provodivi“, naveo je Antunović Petrović.

Istakao je da je Zakon o pristupu informacija pokazao da je dobar alat u rukama javnosti, prije svega, medija.

Ivana Korajlić, predstavnica Transparency International BiH, kazala je da iako je BiH prije Srbije i Hrvatske donijela zakone o slobodi pristupa informacijama, prošlo je niz godina dok institucije nisu uspostavile službe za odnose sa javnošću, što je i usporavalo njihovu primjenu.

Prema njenim riječima, do informacija od interesa za javnost u BiH se i dalje sporo i teško dolazi. Navela je da je na osnovu istraživanja koje je proveo TI BIH od 700 zahtjeva koje su podnijeli institucijama BiH i njenih entiteta na više od 50 posto nikada nisu dobili odgovor.

Pristup informacijama u BiH, zaključila je Korajlić, dodatno je otežala svojim uredbama Agencija za zaštitu ličnih podataka, koja je tako javnosti ograničila pristup čitavom nizu podataka posebno o imovini i primanjima javnih funkcionera koji i te kako mogu da oslikaju njihovo djelovanje.

Šef kancelarije Regulatorne agencije za komunikacije u Banjoj Luci Boris Kujundžić rekao je da su javni servisi u BiH daleko bolje radili za vrijeme međunarodnog protektorata. On je rekao da se sva tri javna servisa nalaze na granici – ili će preživjeti tranziciju ili će umrijeti prirodnom smrću.

„Digitalizacija u BiH mora biti završena do 15 juna sljedeće godine. Ovaj način emitovanja koji je sada aktuelan postaje muzej starina, koji ćemo jednog dana pokazivati djeci. Ali, oni koji su zaduženi za to – počev od političara koji sjede u parlamentarnim komisijama do resornih ministarstava – uopšte nisu svjesni šta nas čeka i koliko je malo vremena ostalo za to. Zbog toga se može desiti da 17. juna budemo jedina zemlja koja nije ispoštovala potpisane međunarodne obaveze“, istakao je Kujundžić.

Profesor javnog mnjenja Mladen Mirosavljević dodao je da je jedan od najvećih problema medija sama njihova pasivnost u slučajevima koji se tiču njih samih.

„Zašto mediji ne govore sami o svojim problemima? Kod nas su svi mediji nezavisni, a zapravo je situacija potpuno drugačija. Koja je pozicija javnih servisa između 44 televizijske i 144 radio-stanice? Veliki problem predstavlja i to što su se u proteklih deset godina novinari bez sumnje obrazovali, ali nisu urednici. Delkaracija UNESCA o javnim servisima govori da oni moraju biti oslobođeni političkog uticaja, da moraju imati programsku nezavisnost, da je obavezan pluralizam, ali mi znamo kako zapravo stvari funkcionišu“, smatra Mirosavljević.

Drašnjo Ignjatić sa Radio-televizije RS rekao je da novinari ne mogu sami da iznesu medijske reforme bez političkog konsenzusa.

„Političari u BiH ne žele da se odreknu prava da određuju članove Nadzornih odbora javnih servisa. I kakvu situaciju imamo? U BiH ne postoji nijedan medij ili novinar čijem se izvještavanju ili mišljenju bespogorovno vjeruje“, dodao je Ignjatić.

Osim novinara, u diskusiji su učestvovali i predstavnici nadležnih institucija, nevladinih organizacija, sindikata, te visokoškolskih ustanova. Osim pitanja pristupu informacijama, razgovarano je i o reformskim procesima unutar samih medija, standardima EU, izvještavanju o Uniji, profesionalnim standardima i položaju novinara.

CAPITAL.ba

 IMG_5121  IMG_5107IMG_5108   Siniša Vukelić

dzez klub fridrih ebert stiftung mediji i eu
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakGrčki BDP u plusu prvi put od 2008.
Sljedeći članak Cijena pšenice i dalje u porastu, kukuruza u padu

Povezani članci

Capital teme 03 minute čitanja

Pogledajte unutrašnjost zgrade u Brčkom koju je Vlada RS platila 36 miliona maraka (FOTO/VIDEO)

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Samouslužnim autopraonicama dozvoljeno poslovanje sa jednom fiskalnom kasom

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Pogledajte unutrašnjost zgrade u Brčkom koju je Vlada RS platila 36 miliona maraka (FOTO/VIDEO)

9. Februara 2026. — 16:2603 minute čitanja

U luksuznom, ali nikada korištenom objektu hotela „Theatrum“ u Brčkom smještene su trenutno tri republičke institucije.

Vlada Srpske po Beču tražila kreditore za zaduženje od 500 miliona evra

9. Februara 2026. — 15:18

Obrenka Slijepčević ne haje za Karapetrovićeva upozorenja

9. Februara 2026. — 14:28

Prosječan kvadrat stana u Banjaluci skoro 4.000 KM

9. Februara 2026. — 12:01

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.