SARAJEVO, Prema najoptimističnijim procjenama, Jadransko-jonski autoput, koji prolazi kroz Albaniju, Crnu Goru, BiH, Hrvatsku i ide prema zapadnoj Evropi, trebalo bi da bude završen tek 2050. godine.
O ovom autoputu u BiH se priča već mjesecima, a sve je počelo nakon sastanaka premijera Hrvatske, Albanije, Crne Gore i predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, koji je održan krajem avgusta u Cavtatu, blizu Dubrovnika. Glavna tema razgovora premijera upravo je bila izgradnja Jadransko-jonskog autoputa.
Nataša Kostić, pomoćnik ministra saobraćaja i veza RS, kaže da se radi o koridoru koji prolazi kroz četiri zemlje koji, prema njenom mišljenju, neće biti u skorije vrijeme.
“Još nije urađen ni projektni zadatak koji je podloga za raspisivanje tendera za izradu studije”, kaže Kostićeva.
Koliko je ovaj autoput na dugom štapu govori i podatak da je u BiH još nepoznato kuda bi trebalo da ide njegova trasa, a prema nezvaničnim informacijama, ona bi išla preko istočne Hercegovine i to od Crne Gore prema Trebinju, preko Ljubinja pa preko Ljubuškog, Čitluka do Bijače.
Iako priča o ovom autoputu traje već decenijama, u posljednjih nekoliko mjeseci sve zemlje kroz koje bi prolazio intenzivirale su razgovore na ovu temu, pa je tako Savjet ministara BiH na posljednjoj sjednici utvrdio Prijedlog za zaključivanje memoranduma o razumijevanju između BiH, Albanije, Crne Gore i Hrvatske u vezi sa podrškom u realizaciji Jadransko-jonskog autoputa.
“Ovim memorandumom države potpisnice iskazuju spremnost da provedu sve potrebne aktivnosti zajednički prema grčkom i italijanskom predsjedavanju EU, koje pripadaju Jadransko-jonskoj mikroregiji, kao i prema Evropskoj komisiji, Evropskoj banci za obnovu i razvoj, Evropskoj investicionoj banci i drugim partnerima kako bi obezbijedili podršku, uključujući i finansijsku podršku za provođenje projekta”, kažu u Savjetu ministara BiH.
Memorandumom se predviđa da će četiri države imenovati i nacionalne koordinatore koji će raditi na ovom projektu. Nezavisne novine
