– Zanatlije: Umjesto fiskalnih kasa bolje da su nam smanjili „paprenu“ cijenu vode i struje
– Jedinu korist od defiskalizacije imala djeca – dobila skupe igračke
BANJALUKA, Izmjene Zakona o fiskalnim kasama RS koje su stupile na snagu 01. avgusta, umjesto „rasterećena privrede i poboljšanja privrednog ambijenta“ kako su obećavali iz Vlade RS, malim privrednicima nisu uopšte značajno olakšale poslovanje, a napravile su dodatne komplikacije.
Privrednici tvrde da je kompletan proces fiskalizacije bio totalni promašaj i poguban, pogotovo za zanatlije.
U izmijenjenom i dopunjenom Zakonu o fiskalnim kasama navedeno je da su od obaveze posjedovanja fiskalnih kasa, odnosno registrovanja svakog pojedinačnog prometa robe i usluga preko fiskalne kase, oslobođena poljoprivredna gazdinstva koja nisu obveznici PDV-a, samostalni preduzetnici koji obavljaju djelatnost starih i umjetničkih zanata i domaće radinosti u slučaju prodaje sopstvenih proizvoda.
Većina bijeljinskih zanatlija kažu da ukidanje fiskalnih kasa za njih znači vraćanje unazad, jer sada moraju popunjavati paragon blok i gubiti vrijeme na tu obavezu.
Bojana Herleta, krojačica, koja je nedavno otvorila uslužnu radnju u Zanatskom centru kod Zelene pijace, kaže da radnju nije ni otvarala čekajući da na snagu stupe izmjene Zakona o fiskalnim kasama, kojima se ukidaju kase zanatlijama.
„Nisam željela da se izlažem dodatnim izdacima. I ovako mjesečno imam od 800 do 900 KM obaveza. Sjećate se da su svojevremeno mnogi zatvorili svoje radnje zbog uvođenja fiskalnih kasa i troškova koji su ih pratili. Tada je fiskalna kasa za zanatske radnje koštala od 800 do 1000 KM“, kaže Bojana Herleta.
Ona kaže, umjesto što su ukinute fiskalne kase za zanatlije, bolje bi bilo da su im smanjene neke druge obaveze. Plaćaju industrijsku cijenu vode i električne energije. Doprinose uplaćuju na svoju minimalnu platu, plaćaju porez, republičku i opštinsku taksu, režijske troškove, odnedavno i procenat za sanaciju šteta od poplava.
Usluge popravki garderobe naplaćuju po dvije, tri, pet ili sedam maraka, pitajući se, koliko mušterija treba da uđe u njihove radnje, da bih sutra mogli izmiriti sve svoje obaveze i zaraditi nešto za život.
U ćurčijskoj radnji Tomislava Savića slična situacija. Zaposlene krojačice ironično primjećuju da je jedina korist ukidanja fiskalnih kasa to što su djeca zanatlija dobila skupe igračke.
„Pružamo sitne usluge, koje koštaju od dvije do sedam maraka. U nedostatku nekog normalnog posla, moramo i ovo raditi. Treba od nečega živjeti i preživjeti. Jednostavnije nam je bilo raditi sa fiskalnim kasama, jer sada treba popunjavati paragon – blok. Mi smo zanatlije, nismo se osposobljavali za pisare“, kažu u ovoj ćurčijskoj radnji.
CAPITAL: LJ.LJ.
