BANJALUKA , Slovenija i Srbija imaju rok od godinu dana da isplate stare devizne štediše u BiH, tako da isplatu neće moći otegnuti na šest-sedam godina, kako su najavili slovenački mediji, tvrde u Udruženju građana za povrat stare devizne štednje u BiH.
Svetozar Nišić, predsjednik tog udruženja, kaže da u presudi jasno stoji da ukoliko se ne isplati štednja za godinu dana, već po prvom danu kašnjenja će svakom štediši pored nakamatanog duga morati da plate i po 4.000 evra na ime nematerijalne štete.
Nišić je naglasio da je presuda iz Strazbura konačna i obavezujuća, a rok isplate novca je godinu dana, dodajući da će izvršenje biti pod strogim nadzorom Savjeta Evrope.
On je naglasio da je pitanje modaliteta buduće isplate štedišama u sigurnim rukama advokatskog tima iz Minhena, uz čiju su pomoć u Strazburu izvojevali pobjedu u sporu sa slovenačkom Ljubljanskom bankom i Invest bankom iz Srbije.
“Naših 16 advokata iz minhenske kancelarije već je poslalo zahtjev Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH da sa Slovenijom i Srbijom pod hitno nađu način na koji će u narednih godinu dana štedišama biti isplaćen novac“, rekao je on.
Nišić je podsjetio kako je zaključno sa 1991. godinom u BiH ostalo 125.000 štediša kojima je Ljubljanska banka tada dugovala 185 miliona američkih dolara i 40.000 štediša kojima je Invest banka iz Srbije dugovala 94,3 miliona dolara.
“Sada će prema posljednjoj pravosnažnoj presudi Suda u Strazburu Slovenija i Srbija morati tretirati štednju koju duguju prema bh. štedišama kao što su to uradili prema svojima, preciznije govoreći, Srbija mora da isplati štednju sa dva odsto, a Slovenija sa pet odsto kamate”, rekao je on.
On je podvukao da u konačnici ovo znači da će ove dvije zemlje bh. štedišama morati da isplate više od milijardu KM.
“Na njihovu žalost, sve vrijeme nakon rata Slovenija i Srbija nisu pristajale da naprave nikakav vid kompromisa s nama i u potpunosti su nas ignorisali. Uopšte i ni na koji način nas nisu htjeli uvažiti kao klijente njihovih banaka, a pitanje dugovanja prema nama uporno su htjeli staviti u okvire sukcesije između zemalja bivše Jugoslavije. Podmetanje pitanja sukcesije Međunarodni sud im nije dopustio, jer se ono bavi isključivo pitanjima državne, a nikako privatne imovine, tako da smo pravdu konačno dočekali“, objasnio je Nišić.
Amila Omersoftić, predsjednik Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH, takođe je istakla da je zadovoljna presudom, ali je dodala da su u ovom udruženju zasad jedino zabrinuti zbog pojma “verifikacije” koji se u njoj navodi.
“Štediše u BiH imaju ružno iskustvo o pitanju ‘verifikacije’, jer se Vlada FBiH poigrava s ljudima prisiljavajući ih na duge sudske postupke u kojima ne mogu dobiti sudsku zaštitu, da bi poslije pet-šest godina iscrpnih bitki na bh. sudovima aplicirali na Sudu u Strazburu, gdje je pitanje da li će uopće dobiti rješenje za deset godina“, kazala je Omersoftićeva.
Štediše u BiH, koje su nakon 23 godine dočekale pravdu u Strazburu, kažu da ipak neće moći povjerovati u nju dok im novac ne legne na račine.
Banjalučanin Miomir Kurušić, čiji je otac Boro u Ljubljanskoj banci prije rata uštedio teško zarađenih 100.000 njemačkih maraka, nam kaže da mu je najviše zbog njegovog oca drago što je živ dočekao konačnu presudu donesenu u Strazburu.
“Ipak, moram istaći da su sve štediše previše puta prevarene, tako da u to da je ova presuda zaista stvarnost nećemo moći povjerovati dok ne vidimo novac”, kaže on.
Kurušić kaže da je njegov otac Boro 30 godina radio teške poslove u inostranstvu i sve te godine je izdvajao novac štedeći za bolju budućnost porodice.
“Sve te godine smo ga viđali samo jednom godišnje. Najveći dio ušteđenog novca je čuvao u Ljubljanskoj banci i Jugobanci. Sve ove godine, taj novac je tretiran kao mrtav kapital i nismo od države Slovenije dobili nijednu marku. Računamo da bi uz minimalnu kamatu od pet odsto sada trebalo da bude isplaćeno duplo više nego u odnosu na cifru koju je moj otac uštedio“, kaže on.
Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo Udruženja ekonomista RS – SWOT, istakao je da mu je drago zbog toga što je Sud u Strazburu sasvim očekivano donio presudu u korist štediša iz BiH, te dodao kako se nada da će u razumnom roku taj novac biti i isplaćen.
“Banke i sudovi Srbije i BiH već godinama nisu tretirali štediše iz BiH na isti način kao one koji su građani tih zemalja. To je bio više nego očit primjer diskriminacije“, rekao je Đogo.
On je dodao da će sasvim sigurno u priči o isplati novca bh. štedišama Slovenija i Srbija odugovlačiti, jer budžetsko stanje nijedne od ove dvije države nije sjajno.
“Novac će biti isplaćen, ali će i Slovenija i Srbija sasvim sigurno tražiti mehanizme da isplatu odgode, tako da nisam optimista da će taj novac brzo završiti u rukama građana, a pogotovo zbog činjenice da su zatezne kamate sasvim sigurno premašile iznose glavnica”, rekao je on.
Bratušekova razočarana presudom
Alenka Bratušek, slovenačka premijerka u odlasku, izjavila je danas da je razočarana presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju starih štediša Ljubljanske banke, ali je dodala da će Slovenija tu presudu poštovati.
“Razočarana sam i još lično mislim da stara devizna štednja spada u sukcesiju. Ali, istovremeno sam uvijek smatrala da presude sudova treba poštovati, tako da će Slovenija poštovati i ovu“, rekla je Bratušekova. Ona je rekla da će Slovenija morati isplatiti štedišama “stotine miliona evra”. Nezavisne novine
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
