BEOGRAD, Predsjednik Društva agrarnih ekonomista Srbije Miladin Ševarlić smatra da bi u ovoj i u narednoj godini trebalo uložiti oko milijardu evra u poljoprivredu i prehrambenu industriju, jer bi, kako je istakao, taj novi investicioni ciklus preporodio srpski agrar.
Ševarlić je kazao da bi se te investicije vrlo brzo isplatile, jer tržište hrane spada u brzo rastuća tržišta.
Prema njegovim riječima, Srbija bi mogla naći investitore koji su prije svega zainteresovani da proizvodi iz Srbije budu u što većoj mjeri prisutni na tržištu Ruske Federacije i zemalja carinske unije, koja obuhvata i Bjelorusiju i Kazahstan, kao i tržištu afričkih zemalja.
Ševarlić kao modele unapređenja srpske poljoprivrede vidi organsku proizvodnju i razvijanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje, prije svega sjemena, sadnog materijala, odnosno formiranje reprocentara u stočarstvu, voćarstvu, povrtarstvu i eventualno vinogradarstvu.
Učešće površina pod organskom poljoprivrednom u ukupnom obradivom zemljištu u Srbiji je simbolično, dok u Austriji i nekim drugim zemljama organska proizvodnja učestvuje sa više od jedne trećine u ukupnoj proizvodnji, naveo je Ševarlić.
On je precizirao da se pod organskom proizvodnjom u Srbiji trenutno nalazi 10.000 hektara sa nešto većim površinama koje su u fazi konverzije iz konvencionalne ka organskoj poljoprivredi, ocijenivši da bi u srednjoročnom periodu trebalo obezbjediti od 100.000 do 150.000 hektara sertificiranih površina za organsku poljoprivrednu proizvodnju.
Organski proizvodi iz Srbije se najviše izvoze u zapadnu Evropu, a i druga tržišta su otvorena za te prehrambene proizvode, napomenuo je Ševarlić.
On je rekao da model organske proizvodnje zahtjeva nešto veće radno angažovanje, ali i dodao da je to proizvodnja koja je tržišno rastuća i ima obezbjeđen plasman.
Kada je riječ o drugom modelu razvoja poljoprivrede – intenzivnoj proizvodnji, Ševarlić je istakao da bi te investicije omogućile veću zaradu jer bi Srbija izvozila proizvode više faze prerade, kao i upošljavala veći broj ljudi.
Bez investicija u više faze prerade i u lanac logističko-otkupno-doradno-distributivnih centara, ustinjena gazdinstva ne mogu doći do izražaja kao potencijalni proizvođač tržišnih viškova, zaključio je Ševarlić. Tanjug