BANJALUKA, Najveća šteta tokom poplava u Srpskoj nastala je u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije na područjima na kojima se proizvodi oko 70 odsto hrane, pića i duvana.
Sekretar Udruženja poljoprivrede, vodoprivrede, ribarstva, prehrambene i duvanske industrije u Privrednoj komori Srpske Slavko Stevanović napominje da su štete najveće u Bijeljini, Šamcu, Modriči, Doboju, Derventi, Srpcu, Milićima, Pelagićevu i Donjem Žabaru.
Poplave su zahvatile 30 opština/gradova koje se u najvećem broju nalaze u područjima Semberije, Posavine i Lijevče polja.
“Najveća direktna šteta nastala je na poljoprivrednom zemljištu /usjevi, fizičko-hemijska i mikrobiološka svojstva zemljišta/ i to na oko 70.000 hektara zasijanih površina od kojih se oko 35 odsto treba ponovo zasijati.
Zatim, na stočnom fondu i ribarstvu, gotovim proizvodima i repromaterijalima, objektima, mehanizaciji i mašinama, dok se sve vrste i visina indirektne štete neće nikada moći utvrditi”, precizira Stevanović.
Ako se posmatraju grane privređivanja, najveća šteta nastala je u ratarstvu, zatim u stočarstvu, te u proizvodnji stočne hrane i ribarstvu.
U prehrambenoj industriji najveća šteta nastala je u preradi voća i povrća, mesnoj industriji, proizvodnji stočne hrane, pekarstvu, proizvodnji piva i drugim granama.
Stevanović napominje da su u Privrednu komoru Srpske do sredine ovog mjeseca dostavljene informacije o šteti iz 33 privredna društva i poljoprivredne zadruge, od kojih je u 24 iskazana šteta u visini od 15,5 miliona KM.
Za devet privrednih društava može se procijeniti da će šteta biti u visini oko šest miliona KM.
“Iz određenog broja privrednih subjekata, prije svega sa područja Šamca i Doboja, nemamo procijenjenu štetu, ali, prema broju i veličini privrednih društava koja se nalaze u tim područjima, moguće je procijeniti da će šteta šezdesetak privrednih društava iznositi oko 40 miliona KM”, navodi Stevanović.
On upozorava da će u toku ove godine, uz smanjenje proizvodnje, doći do povećanja kreditne zaduženosti proizvođača, nenaplaćenih potraživanja, nelikvidnosti i gubitaka u poslovanju, te pogoršanja rezultata u spoljnotrgovinskoj razmjeni.
Stevanović smatra da u narednom periodu ne bi trebalo doći do povećanja cijena najvećeg broja životnih namirnica, bez obzira što će biti dizanja proizvođačkih cijena.
“Te cijene se neće moći u proporcionalnom odnosu prenijeti na tržište, i to ne zbog pada kupovne moći stanovništva, već zbog povećanja uvoza, s tim što će se struktura potrošnje promijeniti u korist jeftinijeg asortimana“, zaključuje Stevanović. Srna