BANJALUKA, Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je za Republiku Srpsku neprihvatljiv nacrt Pisma namjere Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ za nastavak aranžmana sa BiH, prvenstveno zbog insistiranja na što hitnijem donošenju novog zakona o radu.
Cvijanovićeva je naglasila da je MMF postavio obavezu da novi zakon bude donesen u prvom čitanju, odnosno kao nacrt u Narodnoj skupštini Republike Srpske u maju.
“To za nas nije izvodljivo, prvenstveno jer je stav Vlade da se sva važna pitanja sistemskog karaktera rješavaju po principu dijaloga, a ne nasilnim donošenjem određenih zakonskih rješenja kojima neće biti zadovoljni svi socijalni partneri”, rekla je Cvijanovićeva, koja je međunarodni sekretar SNSD-a, novinarima nakon konsultacija najužeg rukovodstva te stranke.
Nakon sastanka, kojem su pristustvovali predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, potpredsjednik Nikola Špirić, predsjednik Izvršnog odbora Nebojša Radmanović i član Glavnog odbora stranke Zoran Tegeltija, Cvijanovićeva je navela da je ovo prvi put da MMF iznosi kruće zahtjeve o pitanju novog zakona o radu.
“Naše neslaganje ne odnosi se samo na brzinu donošenja zakona, već i na neka suštinska pitanja u zakonu o kojima MMF insistira. Slažemo se da treba da imamo moderno zakonodavstvo o radu, primjereno vremenu u kojem živimo, ali ne želimo da donesemo bilo kakav propis kojim će biti ugrožena prava radnika”, poručila je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da zakon ovakve težine, kompleksnosti i važnosti, može biti donesen samo na osnovu dijaloga Vlade, poslodavaca i sindikata u Republici Srpskoj.
“Stav MMF-a je da se ide i na redukciju plata, odnosno MMF ne odobrava naše intervencije prema najugroženijima, što smo nedavno uradili kad smo odlučili da budžetskim korisnicima sa srednjom i nižom stručnom spremom vratimo plate na nivo iz 2008. godine”, napomenula je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, Vlada je jasno opredijeljena da interveniše tamo gdje je pomoć najpotrebnija.
Cvijanovićeva je objasnila da su u zahtjevima MMF-a i određena kretanja na nivou BiH, na koje Vlada Srpske ne može uticati.
“Njihovo traženje u vezi sa povećanjem akciza za nas je neizvjesna priča, jer ne znamo kad će i sa kojim dnevnim redom biti sazivan parlament BiH, s obzirom na dešavanja u Federaciji BiH”, naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da je Vlada Srpske zainteresovana za zakon o “Elektroprenosu” zato što po tom osnovu treba da dobije 41 milion KM, po osnovu neraspoređene dobiti, koje bi koristila kao budžetska sredstva i intervenisala gdje je najpotrebnije.
“Međutim, to je još jedan dokaz da neinstitucionalnost na nivou BiH pogađa direktno one koji su korisnici budžeta Republike Srpske, a to znači da ugrožava Republiku Srpsku”, smatra predsjednik Vlade Srpske.
Cvijanovićeva je ponovila da je opredjeljenje Vlade Republike Srpske da se nastavi aranžman s MMF-om, ali pod uslovom da bude izmijenjeno Pismo namjere kako bi bilo realno izvodljivo sve ono što se od Vlade traži, a u suprotnom aranžman neće biti moguće održati.
Ona je dodala da je Vlada Srpske u konsultacijama s Vladom Federacijom BiH, s kojom će u narednom periodu zauzeti zajednički stav, te da su stavovi dvije vlade o zahtjevima MMF-a u mnogo čemu jednaki. Srna
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Naravno da ne trebate sve prihvatiti što traže, i sa MMF-om se pregovara. A, što se tiče isplate oduzetog dijela plate, dobro su vam rekli, jer: postoji i izraz”preraspodjela” – smanji tamo, povećaj vamo- i to prvo iz organa uprava – počev od samog vrha: kabinet prdjesvlada, ministri, poslanici, načelnici itd…Ko ocjenjuje njihov rad? Ko prati njihovu (vašu) produktivnost i ekonomičnost njihovih i vaših odluka, njihovih nabavki, njihovih programa…Mogli bi vi malo da razmislite o tome.
i ima li ikakav kredit MMF-a da ga usmjerite u neku proizvodnju i zapošljavanje…bog vam dao