ZAGREB, Mada je to najavljivano, ni godinu dana nakon ulaska Hrvatske u EU nije došlo da smanjenja cijena artikala u trgovinskim centrima.
Ulaskom Hrvatske u EU ukinute su carine za uvoz iz zemalja Unije, a kako su i sami trgovački lanci najavljivali – to je trebalo da dovede do drastičnog pada cijena, poput onog u Mađarskoj gdje su cijene gotovo prepolovljene.
Ekonomisti naglašavaju da su neki proizvodi pojeftinili, ali da, u cjelini, nije došlo ni do pada cijena hrane.
Ono što je pojeftinilo Hrvati manje kupuju, jer se radi o stranim robnim markama trgovačkih lanaca na koje mnogi nisu navikli.
Penzioneri sa skromnim penzijama mogu samo da sanjaju kupovine po trgovačkim centrima u Hrvatskoj.
Ništa lakše nije ni onima koji rade. Recimo, četvoročlane porodice u kojima rade dva člana ne mogu sebi da priušte iole pošteniji odmor ili zabavu mimo posla. Nakon što otplate kredit, sve što ostane potroše za hranu i osnovne potrebe.
Mnogi Hrvati imaju rođake na selu pa im oni povremeno pomognu, ali štede na svakom koraku.
Predsjednik humanitarnog udruženja “Cipele 46” Silvija Novak kaže da ljudi mole za hranu. Riječ je o poznatoj organizaciji koja povezuje donatore i one koji traže pomoć, prvenstveno kroz darivanje robe, a ne novca.
“Svaki drugi poziv u pomoć – odnosi se na pomoć u hrani” – kaže Novakova i ističe da je riječ najčešće o ljudima koji su ostali bez posla ili su dugo nezaposleni, a pri tome imaju više djece i žive u manjim mjestima.
Ekonomisti upozoravaju da je hrana nakon ulaska Hrvatske u EU postala još nedostupnija, iako bi se prema statistikama moglo zaključiti drugačije.
Zemlja je siromašnija sa porastom udjela troškova za hranu u cjelokupnom mjesečnom trošku porodica, a Hrvati su u tom pogledu siromašniji nego u trenutku ulaska u EU.
Za prosječnog stanovnika EU trošak hrane iznosi 11 do 13 odsto ukupnog mjesečnog troška dok se taj trošak u Hrvatskoj tek prošle godine spustio na – 29,4 odsto – prenose hrvatski mediji.
Ali, došlo je do rasta troškova stanovanja i energije zbog poskupljenja i porasta PDV-a. Hrvatske porodice prisiljene su da štede na odjeći, higijeni, obnovi kućanskih aparata, održavanju domaćinstva i hrani.