BEOGRAD, Ekonomske mjere koje je Vlada Srbije predstavila daće sigurno neke efekte, ali je pitanje da li će to biti dovoljno. Težište ovih mjera je na fiskalnoj konsolidaciji odnosno sređivanju javnih finansija, a naši najveći problemi su ogromna nezaposlenost, loša struktura privrede i niska konkurentnost, smatra Mihailo Crnobrnja, profesor na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju.
On za Večernje novosti kaže da su ova tri ključna problema tek dotaknuta predloženim mjerama.
“Zato je neophodno da se one, u kontinuitetu, dorađuju i dopunjuju mjerama koje će imati za cilj povećanje zaposlenosti i dohotka. Štednja je dobra stvar, ali su ekonomski opravdane investicije još bolja”, kaže Crnobrnja.
On dodaje da se predloženim mjerama više udara na srednji, a ne “najviši” sloj, što ostaje kao “domaći zadatak” za nastavak reformi i unošenje više socijalne pravde u raspodjelu efekata mjera racionalizacije potrošnje.
Crnobrnja kaže da je opasnost od bankrota smanjena, ali ne i potpuno otklonjena. Prema njegovim riječima, tako će biti dokle god se budžetski deficit dramatično ne smanji i dok spoljašnji dug paralelno raste.
Na konstataciju da pojedini kritičari smatraju da je mjerama samo kupljeno vrijeme, Crnobrnja kaže da kupovina vremena ne mora biti loša.
“Zavisi kako se vrijeme koje je kupljeno iskoristi. Ako se nastavi sa reformskim kursom, onda je to dobra investicija. Ako je kupovina vremena sama sebi cilj, da se ‘raji zamažu oči’, problemi će se vratiti uvećani”, kaže on i dodaje da bi velika otpuštanja trebalo da stvore efikasniji i manje skup javni sektor koji se, na ovaj ili onaj način, “ugrađuje” u cijene proizvoda i usluga.
“I to je poželjno. Ali, efikasan javni sektor ne stvara efikasnu privredu. Zato se u narednom periodu pažnja mora usmjeriti na šestu mjeru: stvaranje povoljnog privrednog ambijenta. Država ne može da oživi privredu, ali može i mora da stvara uslove u kojima će oživjeti investicije, i strane i domaće. Rekao bih da je zapravo važnije da oživje domaće investicije. Bez investicija nema razvoja i povećanja životnog standarda. Do sada su gotovo sve vlade isticale kao cilj stvaranje povoljnijeg privrednog ambijenta, ali se u tome malo odmaklo. I dalje zaostajemo u nekim ključnim segmentima privrednog ambijenta. Ova Vlada ima šansu, kao i svaka druga prije nje, da pređe sa riječi na dijela. Tu je zapravo ključ uspjeha: u djelima, ne u riječima, platformama ili strategijama”, kaže on.
Na konstataciju da pojedini ekonomski analitičari kažu da su peta i šesta mjera – promjena poslovnog ambijenta i uzimanje jeftinijih kredita – zapravo želje, a ne mjere, te na pitanje da li će Vlada moći da nađe jeftinije kredite i da li možemo očekivati više investitora, Crnobrnja kaže da se slaže da su te dvije stavke više na nivou želja nego razrađenih mjera.
“Prirodno je da se traže jeftiniji krediti da bi se njima ili otplatili skuplji, ili se sredstva investirala, prije svega u infrastrukturu. Pitanje glasi gdje i koliko ima tih jeftinijih kredita na svjetskom finansijskom tržištu, i zašto se i druge zemlje ne obraćaju tim izvorima, što bi, rastom tražnje za tim kreditima, povećalo njihovu cijenu. Što se stranih investitora tiče, njih najviše interesuje razrada šeste mjere koja je samo načelno pomenuta”. Novosti