TOKIO, Na azijskim su berzama cijene akcija jutros porasle, drugi dan zaredom, jer se ulagači nadaju novim dobrim ekonomskim podacima iz Kine, a splasnula su i strahovanja u vezi sirijske krize.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 1,3 odsto, dok su cijene akcija u Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji, Singapuru i Hong Kongu porasle između 0,1 i 0,6 odsto.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na dobitku 0,8 odsto, nakon što je juče skočio 1,3 odsto.
Taj je indeks dostigao najviši nivo od početka juna jer je ulagače oraspoložio jučerašnji snažan rast cijena akcija na Wall Streetu, nakon boljih nego što se očekivalo podataka iz Kine.
Nakon dužeg perioda usporavanja rasta, niz posljednjih podataka ukazuje na stabilizaciju druge po veličini svjetske ekonomije.
Ulagači se nadaju da će to potvrditi i nove izvještaje o industrijskoj proizvodnji i prodaji u trgovini na malo.
Japanski Nikkei indeks nastavio je, pak, jačati na krilima euforije podstaknute izborom Tokija za domaćina Olimpijskih igara 2020. godine.
To bi trebalo pozitivno uticati na treću po veličini svjetsku ekonomiju, a i danas su, kao i juče, najviše porasle cijene građevinskih i turističkih kompanija.
Pozitivno je na tržište uticala i odgoda glasanja američkog Kongresa o prijedlogu predsjednika Baracka Obame o ograničenom vojnom napadu na Siriju kako bi se kaznio tamošnji predsjednik Bashar al-Assad zbog napada hemijskim oružjem na stanovništvo.
Rusija je juče predložila da se sirijsko hemijsko oružje stavi pod međunarodnu kontrolu, a Obama je poručio da će taj prijedlog ozbiljno razmotriti.
Zbog toga su splasnula strahovanja ulagača od narušavanja snabdijevanja naftom s Bliskog istoka, pa su cijene nafte dodatno pale.
Nakon što je juče cijena barela ‘crnog zlata’ na Londonskom tržištu potonula 2,1 odsto, jutros je pala daljih 0,7 odsto, na 112,90 dolara. Terminska cijena nafte na berzi u New Yorku skliznula je, pak, daljih 0,8 odsto, na 108,60 dolara.
A na valutnim je tržištima dolar oslabio jer su splasnula strahovanja ulagača od eskalacije sirijske krize, ali i prevelikog reza u Fedovim podsticajnim monetarnim programima.
Prema anketi Reutersa, analitičari očekuju da će američka centralna banka podsticajne monetarne programe vrijedne 85 milijardi dolara mjesečno smanjiti za skromnih 10 milijardi.
Zahvaljujući tome, kurs evra dostigao je jutros 1,3260 dolara, dok je juče u ovo doba iznosio 1,3170 dolara.
U odnosu na japansku valutu, cijena dolara stabilno se, pak, kreće oko 99,60 jena, dok je kurs evra skočio s jučerašnjih 131,20 na 132,10 jena. Hina
