BANJALUKA, Presudom Okružnog privrednog suda u Banjaluci Urbanistički zavod Republike Srpske, koji je u stečaju, dužan je da isplati Gradu Banjaluka 1,47 miliona maraka zbog, kako je navedeno, nezavršavanja Urbanističkog plana Banjaluke 2008-2020. godine, saznaje CAPITAL.
Urbanistički zavod bi trebao da Gradu isplati 875 hiljade KM i 560 hiljada KM zateznih kamata od 2003. godine do danas.
Iako su sudski vještak i većina svjedoka u procesu potvrdili da je Urbanistički zavod završio oko 90 odsto od naručenog Urbanističkog plana Banjaluke, da je završen javni uvid, odgovoreno na primjedbe javnog uvida, te formiran prijedlog nacrta Urbanističkog plana, sudija Aleksandra Mirošljević-Ždral je presudila da Urbanistički zavod koji je u stečaju mora vratiti čitav iznos koji mu je platio Grad Banjaluka za izvršeni posao i to još sa zateznim kamatama !
U obrazloženju sudske presude navodi se da je među parničnim strankama zaključen ugovor o djelu, kojim je propisano da se izvođač radova obavezuje da obavi određeni posao, a naručilac se obavezuje da mu za to plati naknadu.
„Članom 609. regulisano je da ako je rok bitan sastojak ugovora a uposlenik je je u tolikom zakašnjenju sa započinjanjem ili zavravanjem posla da ga neće završiti u roku, naručilac može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete. Ovo pravo naručilac ima i kada rok nije bitan sastojak ugovora. Dakle, nesporno je među parničnim strankama da je tužitelj izmirio svoju obavezu isplate cijene ugovorenog rada, a da tuženi nije izvršio predaju predmetnog posla, što u skladu sa navedenim zakonskim odredbama daje pravo tužitelju da zahtijeva da mu se vrati iznos uplaćenog novca, kako onog iznosa koji je uplatio tako i zateznih kamata“, navodi se u presudi.
Ogorčeni ovakvom presudom bivši radnici Urbanističkog zavoda, koji je u stečaju od aprila 2011. godine, redakciji CAPITAL-a dostavili su anonimno pismo u kojem oštro protestvuju protiv presude „kojom se očigledno nastoji popuniti gradski budžet Banjaluke, a na štetu bivših radnika Zavoda“.
Radnici: Grad nezakonito želi zaraditi na nama
„Postavlja se sasvim logično pitanje, kako izvođač nekog posla koji je odrađen u najvećem dijelu i nije propao, mora vratiti naručiocu cjelokupan iznos novca koji je dobio za taj posao zajedno sa kamatama? Zar nije sam naručilac isplatom cjelokupnog iznosa novca za ugovoreni posao potvrdio da je zadovoljan dinamikom izrade Urbanističkog plana?“, pitaju se radnici.
Oni kažu kako o upotrebnoj vrijednosti urađenog posla na izradi Urbanističkog plana Banjaluke najbolje govori Službeni glasnik Grada Banjaluka 21/11 na strani 5, gdje se u „Smjernicama za izradu Prostornog plana grada Banjaluka“ u okviru poglavlja „Informaciono-dokumentaciona osnova“ jasno navodi „Prijedlog Urbanističkog plana grada Banjaluka 200-2020.“
„Potvrđivanjem ove presude na Višem privrednom sudu mi bismo ostali bez značajnog dijela svojih osnovanih potraživanja koja se odnose na neisplaćene plate“, smatraju radnici.
Jedini pravičan ishod ovog sudskog postupka je da se, poručuju oni, djelimično prizna osnovanost potraživanja Grada Banjaluka do 10 odsto od ugovorene cijene posla, uz zakonske kamate, što ne prelazi iznos novca od 150.000 KM.
Advokat Urbanističkog zavoda RS u ovom sudskom sporu Zora Bulatović-Kremenović rekla je za CAPITAL kako smatra da prvostepena odluka suda nije zasnovana na zakonu.
“Svjedoci i vještaci su potvrdili da je završeno 90 odsto posla. Čak imamo saznanja da se Urbanistički plan koji je izradio Zavod koristi. Ne bih dalje komentarisala, osim što smatram da prvostepena odluka nije pravilna i nije na zakonu zasnovana. Zbog toga sam i uložila žalbu na prvostepenu odluku“, dodaje Kremenović-Bulatović.
Stečajna upravnica Urbanističkog zavoda Dosta Baraković, kaže kako su preduzete sve potrebne mjere da se ospore potraživanja Grada Banjaluka, a šta mislimo o prvostepenoj presudi dovoljno je reći, dodaje ona, da je na nju uložena žalba.
Potraživanja veća pet miliona od stečajne mase
Sva imovina Urbanističkog zavoda u Banjaluci, odnosno zgrada i oprema prodata je Vladi RS za 4,25 miliona maraka. Međutim, ukupno prijavljena potraživanja Urbanističkog zavoda iznose duplo više, oko 9,5 miliona KM. Od tog iznosa stečajni upravnik je priznao 3,6 miliona. Radnici potražuju 1,5 miliona KM i njima je do sada isplaćeno svega 649.197 KM. S obzirom da su radnici u opštem isplatnom redu, kao i Grad, ukoliko presuda Privrednog suda bude potvrđena na Višem privrednom sudu, zaposleni će dobiti tek nekoliko procenata svog novca.
Grad tuži Zavod, a Zavod Vidovića?!
„Sva priznata potraživanja nećemo moći da namirimo jer su ona mnogo veća od prodajne stečajne mase. Kada bi sve tužbe bile u našu korist ne bi moglo doći do potpunog namirenja zato što su obaveze Zavoda bile izuzetno visoke. Kada bi ovaj spor sa Gradom izgubili radnici ne bi dobili oko 500.000 KM. S druge strane, ni Grad ne bi dobio svih 1,47 miliona KM, već samo 36% jer su i oni u opštem isplatnom redu,“ rekla je Baraković za CAPITAL.
Urbanistički zavod je osporio 5,34 miliona potraživanja, a utužen je za 3,5 miliona KM.
„Tužili smo ‘Servis Vidović ‘ osporavajući mu razlučno pravo, vrijednosti 1,2 miliona KM. Servisu ‘Vidović’ osporavam vjerodostojnost upisa hipoteke. Ukoliko to osporimo, „Servis Vidović“ neće dobiti svih 1,2 miliona, već samo 36 odsto kao i svi ostali povjerioci opšteg isplatnog reda“, dodaje Baraković.
Grad ih dva puta „nasankao“
Zavod, iako institucija od javnog interesa, Grad Banjaluka je pod sumnjivim motivima i okolnostima prodala banjalučkom biznismenu Jovi Vidoviću, nakon čega je završio u stečaju. Ukoliko se ova presuda potvrdi Grad bi po drugi put nanio štetu Zavodu i to najviše radnicima koji bi u ovom slučaju bilo vraćeno znatno manje novca koje im duguje Zavod za plate i doprinose.
Urbanistički zavod je u stečaju, a u njegovoj zgradi sada posluje Javna ustanova „Novi Urbanistički zavod RS“ koji je osnovala Vlada RS nakon što je krajem 2011. godine na drugoj stečajnoj licitaciji kupila njegovu imovinu.
S.Vukelić, J. Despotović