BEOGRAD, Ulaskom Hrvatske u EU Srbiji se pružila velika prilika da plasira svoje proizvode iz prehrambene industrije kako na tržište same Hrvatske, tako i na tržište zemalja u regionu koje nisu članice EU, prije svega Bosne i Hercegovine.
Hrvatska je ulaskom u Evropsku uniju u pojedinim poljima zagrizla više nego što može odgristi, a kamoli progutati. Najnoviji primjer te teze je izvoz hrvatskog mesa na tržište Bosne i Hercegovine. Nakon što su Hrvati objavili da sve kompanije iz BiH koje ne zadovoljavaju propise EU, kada je u pitanju prehrambena industrija, neće više moći da izvoze svoje proizvode u Hrvatsku, slična objava stigla je i iz Sarajeva. Naime, po slovu zakona, i mnoge hrvatske kompanije koje ne zadovoljavaju uslove EU, a do sada su na tržište BiH izvozile po sporazumu CEFTA, izgubiće pravo na to.
Kada se zna da je hrvatska mjesna industrija na tržište BiH u prošloj godini plasirala robu u vrijednosti od 110 miliona evra, i da više desetina njihovih mesnih kompanija ne zadovoljava propise EU, jasno je da je nastao veliki problem.
Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, potvrdio je prošle nedjelje da je obustavljen uvoz mesa od desetine hrvatskih kompanija koje ne ispunjavaju standarde Evropske unije.
„Radi se o jednostavnoj činjenici da nas je Republika Hrvatska, u skladu s procedurama pridruživanja Evropskoj uniji, nešto prije 1. jula obavijestila da više ne važi Sporazum o veterinarstvu koji smo imali u okviru CEFTA-e, a kojim su međusobno priznavani objekti za izvoz mesa. Prestankom važenja tog sporazuma BiH se ponaša u skladu s privremenim trgovinskim sporazumom, po kojem se u BiH može uvoziti meso i prerađevine od mesa samo iz objekata koji imaju EU broj“, pojasnio je ministar Šarović, ali je s druge strane, iz Zagreba, ipak pristigla začuđena reakcija.
Hrvati iznenađeni
Hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina poručio je da je „neugodno iznenađen odlukom BiH“.
„Nadamo se da će kolege iz BiH još jednom preispitati svoju odluku, i vidjeti zapravo da je Hrvatska zemlja partner, i da smo do sada vrlo aktivno radili na tome da im pomognemo u njihovoj prilagodbi na EU putu“, poručio je Jakovina.
Međutim, propisi su propisi, a to zna i sam Jakovina.
Da nije riječ o ljutnji BiH, već o prostom poštovanju pravila, pokušao je da objasni Ljubomir Kalaba, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH.
„Hrvatske firme i proizvodi ne mogu imati stari tretman, niti za njih mogu da važe stare garancije. Nakon njihovog ulaska u EU sasvim je jasno da mi hrvatske firme ne možemo tretirati ni kao treću zemlju ni kao članicu CEFTA“, istakao je Kalaba.
Naravno postoji i „rupa“ kojom bi se mogli zaobići propisi Evropske unije. Prema riječima ministra Šarovića, hrvatske kompanije koje ne zadovoljavaju propise EU, tačnije nemaju EU broj, mogle bi i dalje da izvoze meso u BiH ukoliko dvije zemlje potpišu zaseban sporazum o veterinarstvu, ili da veterinarski inspektori iz BiH na licu mjesta pregledaju objekat i daju dozvolu za izvoz, što je ipak malo vjerovatno.
Nedjeljnik „Akter“ je pisao o šansi koja se pruža privredi Srbije u slučaju ulaska Hrvatske u EU, i problemima koje će hrvatske kompanije potom imati na tržištu BiH.
Tada je Vojislav Stanković, stručnjak za poljoprivredu u Privrednoj komori Srbije, rekao za Akter da se Srbiji pruža šansa da poveća od 10 do 15 odsto svoj izvoz na tržište zemalja potpisnica CEFTA sporazuma. Međutim, on je tada istakao da će Srbija imati i priliku da ostvari bolji plasman na hrvatskom tržištu, barem kada su u pitanju oni proizvođači i prerađivači mesa iz Srbije koji zadovoljavaju EU propise.
„U okviru preferencijala i kvota koje imamo na tržištu Hrvatske, mislim da ćemo i tu moći da ostvarimo jedan značajniji plasman roba, prije svega šećera, jestivog ulja i mesa, ali pod uslovom da proizvodnju revitalizujemo i unaprijedimo. Hrvatska sama po sebi nije toliko veliko tržište, ali turistička sezona je naša prilika, a znamo da je Srbija i u onoj staroj Jugoslaviji značajne količine poljoprivrednih proizvoda, hrane, plasirala na tržište Hrvatske… Mi već sada imamo suficit u razmijeni hrane sa Hrvatskom, a sada mislim da ćemo sve u svemu u tom segmentu imati porast od oko 15 odsto“, rekao nam je krajem prošlog mjeseca Stanković.
Šta brine BiH
Stankovićeve riječi na neki način je potvrdio i predsjednik Privredne komore Federacije BiH Jago Lasić, koji je izjavio da će BiH imati veliki problem da nastavi izvoz životinja, mesa i mesnih prerađevina, mlijeka, meda i jaja na tržište Hrvatske. Lasić je bio posebno zabrinut s obzirom na to da je ta roba činila čak 70 odsto izvoza BiH na tržište Hrvatske.
Međutim, sada ostaje pitanje koliko je naša prehrambena industrija spremna da se nametne i preuzme dio tržišta Hrvatske od BiH, kao i dio tržišta BiH od Hrvatske.
Za sada nema jasnih naznaka da se radi na iskorišćavanju te velike prilike, koja bi uveliko mogla i da odredi poziciju glavnog igrača, barem kada je u pitanju mjesna industrija, u našem regionu. Jasno je jedino da se ona ne smije propustiti, jer bi nas mogla mnogo koštati, kako u sadašnjosti, tako i u budućnosti. Akter
