BANJALUKA, Domaća proizvodnja u pravilu može zadovoljiti sve potrebe Republike Srpske, ali ne i u pogledu asortimana i cijena, rekao je sekretar Udruženja za poljoprivredu, vodoprivredu, ribarstvo, prehrambenu i duvansku industriju Privredne komore Republike Srpske Slavko Stevanović.
Stevanović je istakao da domaća proizvodnja voća učestvuje sa 90 odsto, a povrća sa 97 odsto u potrošnji u Republici Srpskoj.
“Najveći problem u plasmanu domaćih proizvoda na domaćem tržištu predstavljaju cijene, jer domaći poljoprivredni proizvođači imaju manju finansijsku podršku u odnosu na proizvođače u zemljama u okruženju, naročito u zemljama u EU, a problem je i u pogledu dokazivanja zdravstvene spravnosti, kao i asortimana”, pojasnio je Stevanović Srni.
On je ocijenio da će uvoza biti i sa stanovišta konkurencije, i treba da ga bude, ali je sigurno da ne mora biti četiri puta veći od izvoza. Godišnje se, dodao je on, uvozi oko 550 miliona KM više nego što se izveze.
Prema njegovim riječima, prošle godine uvezeno je više od 750 miliona KM, a u strukturi uvoza najviše su učestvovali hrana za životinje, ostaci i otpaci prehrambene industrije, te žitarice, piće, alkoholi, sirće, proizvodi na bazi žitarica, brašna, skroba ili mlijeka, povrće, korijenje i krtole za jelo, voće za jelo, orašasti plodovi, kore agruma, lubenica i dinja, te proizvodi od voća i povrća.
“Hrana se najviše uvozi iz zemalja CEFT-e, odnosno republika bivše SFRJ”, naglasio je Stevanović.
On smatra da bi za povećanje tržišno prihvatljive proizvodnje trebalo izmjeniti normativne regulative u pravcu efikasnijeg preduzimanja mjera zaštite od prekomjernog uvoza, trebalo bi uvesti kvalitetniju kontrolu pri uvozu roba u pogledu količine, vrste i cijene i kvaliteta, preduzeti mjere u zaštiti od prekomjernog uvoza, te uvesti diferencirane stope PDV-a kao i u drugim zemljama EU i šire.
“Trebalo bi za novčane podsticaje izdvajati barem koliko je predviđeno Zakonom o novčanim podsticajima, a treba donijeti i novi Zakon o novčanim podsticajima kako bi visina, vrste i uslovi realizacije podsticaja bili na vrijeme poznati i da traju više godina, jer u suprotnom nije moguće od proizvođača očekivati da se usmjeravaju u proizvodnji, što je preduslov robne proizvodnje”, ocijenio je Stevanović.
On smatra da treba afirmisati ulogu robnih rezervi kao stabilizatora ponude i tražnje, a kod strateških proizvoda, potrebno je uvesti kategoriju zaštitne cijene.
“Proizvođači treba da prilagođavaju asortiman i kvalitet, da uvode standard kvaliteta, izmjene u strukturi ukupne poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije u korist grana gdje imamo agroklimatske prednosti, kao što su ljekovito i aromatično bilje, jagodasto i bobičavo voće, pčelinji proizvodi, ribarstvo, proizvodi poznatog geografskog porijekla, zatim povećanje prinosa po jedinici površine, podizanje plastenika i staklenika, sistema za navodnjavanje i odvodnju”, pojasnio je Stevanović.
On je naglasio da je potrebno povezati proizvođače u poljoprivredi i prehrambenoj industriji i pridržavati se ugovorenih obaveza.
Govoreći o posljednjim rezultatima kampanje Privredne komore “Naše je bolje”, Stevanović je istakao da se, prema procjeni privrednika, prodaja domaćih proizvoda povećala za oko deset odsto.
