NJUJORK, Od pojave pametnih tzv. smart telefona stvari su se u našim životima drastično promijenile.
Zbog njih smo promijenili ne samo način na koji komuniciramo, već i prioritete u životu. Tako danas više od polovine ispitanika smatra da je manji stres izgubiti novčanik sa sve dokumentima nego izgubiti smart telefon.
Više je razloga zbog čega su smartovi postali dragocjenost. U njima su pohranjeni lični podaci, kontakti, sms poruke, privatne fotografije, ali i informacije o bankovnim računima.
Aplikacije koje su njihov sastavni dio u velikoj mjeri olakšavaju svakodnevni život i rješavaju brojne dileme. Ono što fascinira i privlači sve više korisnika je jednostavnosti korišćenja ovih aplikacija. Korisnička imena i lozinke se jednom unijete ne moraju iznova unositi, osvježavanje unutrašnje arhitekture aplikacija je automatsko. Cijeli sistem čini se kao da je napravljen pod premisom da svoj smartfon nećete nikada izgubiti i da će te mu vi jedini imati pristup.
Problemi nastaju kada ova premisa padne i kada se smarta dokopaju oni kojima se naša dobrobit ne nalazi na listi prioriteta. U ovim situacijama jednostavnost smartfona postaje njegova najveća mana. U tom trenutku naš cjelokupni život i dobar dio naše imovine postaju podložni brojnim manipulacijama i zloupotrebama – od krađe do zlopotrebe identiteta.
Umjesto da preko njega kontrolišemo svoj život, ukradeni telefon počinje da upravlja nama. Zato je bezbjednost mobilnih aplikacija apsolutni prioritet u procesu njihove izrade.
Želja da se na tržištu bude prvi po svaku cijenu, da se održi korak sa brzim promjenama poslovnog okruženja i pretekne konkurencija mogu dovesti razvojne timove u situaciju u kojoj se bezbijednost zanemaruje na uštrb brzine razvoja.
Zbog toga je danas teško dati prelaznu ocjenu ukupne bezbjednosti mobilnih aplikacija koje nam se nude. Čak i giganti poput Facebooka prave greške koje djeluju nevjerovatno.
Tako je u junu 2013. godine otkrivena greška u Facebook aplikaciji za Android operativni sistem koja je omogućila prikupljanje brojeva telefona svih koji su skinuli aplikaciju najpopularnije društvene mreže.
Čini se opravdano postaviti pitanje šta li se tek dešava drugdje na tržištu ako se ovo događa Facebooku.
I pored toga, niko ne sugeriše da bi se trebalo odreći pametnih telefona i vratiti u kameno doba mobilne komunikacije. Ono što je moguće je da uzmemo stvar u svoje ruke i potrudimo se da proaktivno otežamo potencijalne zloupotrebe.
Prvi korak na ovom putu je da razumijemo kako se mogu zloupotrijebiti naši podaci, a nakon toga i naučimo nekoliko jednostavnih koraka kako bi smanjili ovu mogućnost.
1. Pobrinite se da aplikacije koje koristite ne pamte unijete lozinke. Većina trenutno popularnih aplikacija napravljene su tako da čuvaju vaše lozinke i omogućavaju vam da im pristupite bez ponovnog unosa. Kod krađe ili gubitka telefona ovo znači da onaj ko drži u ruci vaš telefon može bez prepreka prikupiti sve vaše povjerljive informacije. Problem ove vrste riješićete jednostavnim pritskom na dugme log out po završetku upotrebe aplikacije.
2. Koristite alate osmišljene da vas zaštitie od malvera (aplikacija koje služe za neki vid krađe – identiteta, lozinki ili novca) i loše izrađenih aplikacija. Ovakvi alati vrše pregled svih aplikacija u telefonu i „obučene“ su da traže malver, prate njihovo ponašanje i onemogućuju svako slanje informacija koje vam može naškoditi. Oni vas redovno obaviještavaju o mogućim rizicima kojima ste izloženi i pružaju mogućnost da ih otklonite i sačuvate bezbijednost pohranjenih informacija
3. Postoje i aplikacije koje prikupljaju informacije o korisniku bez njegovog prethodnog ili jasnog upozorenja (upozorenja su uglavnom skrivena u odredbama koje rijetko ko pročita). Ovdje se prije svega misli na liste kontakta, lične podatke, trenutnu lokaciju i sl. Iako se ti podaci koriste u cilju poboljšanja funkcionalnosti aplikacije, neophodno je nakon instalacije provjeriti podešavanja aplikacije i onemogućiti ovakav vid upotrebe vaših ličnih podataka ukoliko smatrate da time može biti povređena privatnost.
4. Nove aplikacije preuzimajte samo sa provjerenih „prodavnica“. Ni ovo vas neće stoprocentno zaštititi od moguće instalacije malvera, ali značajno smanjuje mogućnost da se to zaista i desi.
Ukoliko odlučite da zaštitite svoju privatnost na ovaj način sigurno je da će vam se život zakomplikovati van svake granice, tačnije da će te trošiti koju sekundu da biste uključili aplikaciju.
Pitanje na koje sebi morate odgovoriti je šta vam je bitnije – 2 ili 3 sekunde više za unos lozinke ili bezbjednost vašeg bankovnog računa ili privatnost fotografija, SMS poruka ili e-mail prepiske.
Bitno je da kod donošenja odluke znate da se ni aplikacije koje prave najbolji svjetski razvojni timovi nisu apsolutno bezbijedne. To nam potvrđuje i slučaj Facebooka ali i skorašnji hakerski napad na Instagram zbog kojeg će se mijenjati sve lozinke na ovoj društvenoj mreži za razmjenu fotografija.
Danas se pitanje napada na bezbjednost vaših podataka više i ne postavlja kao izvjesno. Ono što jeste pitanje je šta će te vi uraditi da im otežate posao. B92
