BANJALUKA, Banke u BiH počele su sve masovnije da nude kredite bez uobičajeno traženih žiranata, umjesto čega se od rizika obezbjeđuju polisama osiguranja, po uzoru na praksu razvijenih finansijskih tržišta Evrope i svijeta.
Finansijski stručnjaci smatraju da je postepena redukcija kreditne ponude banaka s garancijom žiranata posljedica niza faktora, među kojima izdvajaju poteškoće klijenata pri pronalažnju jemaca, zaoštrenu tržišnu utakmicu banaka i uticaj novih rigoroznijih zakonskih propisa.
Nova banka Banjaluka, Raiffeisen, UniCredit i Intesa Sanpaolo samo su neke od bh. banaka koje su uvele posebne kreditne linije bez žiranata.
Mijo Mišić, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH, kaže da je taj trend evidentan i da će banke institut žiranata sve manje koristiti kako bude rasla svijest građana o rizicima koje preuzimaju pristajući da budu jemci.
“Ta svijest građana je izuzetno porasla u zadnje dvije godine i u skladu s tim banke se prilagođavaju novim okolnostima i nastoje, koliko god je to moguće, izbjeći obezbjeđenje kredita žirantima. Institut žiranta će biti redukovan u jednom dugotrajnom procesu, ali neće izumrijeti, jer će za njim uvijek biti potrebe”, ocjenjuje Mišić.
On, takođe, kaže da su novim trendovima doprinijele i izmjene Zakona o bankama u RS, koje su povećale zaštitu korisnika finansijskih usluga, izražavajući nadu da će i FBiH uskoro, poslije dugotrajne rasprave, dobiti sličan zakon.
Milan Radović, direktor Nove banke Banjaluka, kazao je da je ta banka analizom tržišta došla do zaključka da je problem u obezbjeđenju žiranata, pored visine kamatne stope, ključna odrednica klijenata pri odmjeravanju kreditne ponude.
“Izlazeći u susret zahtjevima klijenata, pripremili smo kredite bez žiranata s maksimalnim iznosom do 50.000 KM koji idu uz polisu osiguranja od smrti korisnika kredita, kao i osiguranja od gubitka posla u iznosu šest mjesečnih plata koje refundira osiguravajuće društvo”, rekao je Radović.
On ukazuje da cijena polisa osiguranja u kreditnom proizvodu Nove banke iznosi dva odsto vrijednosti zajma, što ocjenjuje povoljnim uslovom, jer se tako za, primjera radi, kredit od 10.000 KM na period od 10 godina polisa plaća 200 KM.
Radović kaže da je generalno bolje da klijenti samostalno odgovaraju za podignuti kredit nego da se banke od rizika neplaćanja štite jemcima, podsjećajući na svu osjetljivost problema žiranata koji su prethodnih godina iznošeni u javnosti.
U Udruženju za zaštitu žiranata BiH ocjenjuju pozitivnim evidentni trend preusmjeravanja kreditnog obezbjeđenja banaka sa žiranata na drugačiji kolateral, ocjenjujući da je tome doprinijela i njihova konstantna borba na ukazivanju na štetnost takvog zakonskog instituta.
Jovica Cvjetković, predsjednik tog udruženja, kaže da su banke dosada “izlovile sve kvalitetne žirante”, te da se suočavaju s problemom pronalaska klijenata koji mogu obezbijediti nove žirante.
“Građani su se proteklih godina opametili i skoro da više nema nikog ko će pristati da bude žirant bilo kome. U javnosti se pogrešno smatra da smo mi u Udruženju odvraćali građane da budu žiranti, iako smo samo informisali ljude o opasnostima koje preuzimaju tim potpisom, nakon čega su oni sami odustajali”, kazao je Cvjetković.
Prema izvještaju Agencije za bankarstvo RS, u prvom tromjesečju ove godine je 1.209 žiranata i sudužnika otplatilo više od dva miliona KM po 1.052 partije kredita građana, što je 0,31 odsto od ukupnog broja.
Tokom cijele prošle godine 1.663 žiranata i sudužnika otplatila su više od četiri miliona KM kredita po 1.437 partija kredita fizičkih lica ili 0,42 odsto. (Nezavisne novine)