BANJALUKA, Metalski sektor u BiH, uprkos solidnom rastu proizvodnje u prvom tromjesečju ove godine, i dalje se suočava sa efektima ekonomske krize, koja je oborila prihode, smanjila zaposlenost, te produbila nelikvidnost i zaduženja preduzeća.
Ekonomski analitičari navode da su na početku 2013. primjetni određeni blagi pozitivni tonovi u metalskom sektoru, koji je u prvom kvartalu povećao izvoz za dva odsto, na oko 613 miliona KM, te generalno bilježi rast proizvodnje u odnosu na isti period prošle godine.
U zavisnosti od djelatnosti, industrijska produkcija je uvećana u rasponu od jedan odsto u najobimnijoj proizvodnji baznih metala do 30 odsto u proizvodnji motornih vozila i prikolica.
Analize, međutim, ukazuju da su posljedice globalne krize, koja je sektor pogodila prije pet godina, i dalje izražene. Izvještaj Udruženja poslovnih savjetnika u BiH pokazao je da se metalska preduzeća u poslovanju suočavaju sa velikim problemima sa likvidnošću.
Dok se prihvatljivi koeficijent tekuće likvidnosti, jedan od najvažnijih pokazatelja kratkoročnog poslovanja, kreće od 1,8 do dva, u bh. preduzećima je u 2011. godini prosječno iznosio 1,46.
Autori izvještaja navode da to pokazuje da su preduzeća veoma opterećena tekućim dugovanjima i obavezama, ali i da sa druge strane nemaju dovoljno novčanih, obrtnih i ostalih kratkoročnih sredstava kojima mogu na vrijeme izvršavati svoje obaveze.
“Dalje pogoršanje u kombinaciji sa dosta visokim koeficijentom zaduženosti, koji je blizu 0,56 (gornja granica iznosi 0,60), pokazuju da firme imaju skučen prostor da kroz dalja zaduživanja održavaju likvidnost makar na dosadašnjem nivou, što može proizvesti probleme, jer će im biti vezane ruke da nešto učine ukoliko se nešto strukturalno ne promijeni kako na stranom, tako i na domaćem tržištu”, kazao je Armin Avdić, viši asistent na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, na prezentaciji izvještaja.
Ukupan prihod metalske industrije u 2011. godini iznosio je oko 4,18 milijardi KM, što je za 3,6 odsto manje nego tri godine ranije. Kriza je, takođe, ostavila ogroman trag na broj zaposlenih u sektoru koji je u istom periodu smanjen za 13,2 odsto, odnosno za oko 4.800 radnika.
Da su dugogodišnji teški uslovi privređivanja uticali i na kršenja prava radnika potvrdili su u Sindikatu metalaca i rudara RS ocjenjujući da je to posebno izraženo kada je riječ o uslovima rada, radnom vremenu i platama. Obrad Belenzada, predsjednik tog granskog sindikata, rekao je da pojedini poslodavci ne poštuju radno vrijeme utvrđeno zakonom od 40 časova sedmično, nego se radi i po 50, pa čak i 60 časova sedmično, a uvijek se isplaćuje minimum. U cilju oporavka preduzeća, predlaže smanjenje poreza i doprinosa na nivo iz 2010. godine, te usvajanje zakon o mogućnosti pretvaranja dugova u akcije.
“Ovaj zakonski akt usvojen je u nacrtu, ali je već prošlo mjesec dana, a njega nema u javnoj raspravi”, ukazao je Belenzada. Nezavisne novine