BANJALUKA, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS predložilo je zakonsko skraćenje broja procedura i vremena za osnivanje preduzetničkih radnji u RS, u sklopu šire reforme registracije privrednih subjekata, koju je otpočela Vlada RS.
Radnom verzijom izmjena Zakona o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti predviđa se smanjenje broja dokumenata u postupku registracije preduzetničke radnje sa sadašnjih četiri do šest na dva, kao i skraćenje perioda za izdavanja rješenja sa pet na dva dana.
Kako je predloženo, za otvaranje radnje biće potrebno dostaviti samo dokaze o punoljetstvu i da osobi nije izrečena mjera zabrane obavljanja te djelatnosti. Ostali dosadašnji uslovi, poput dokaza o zdravstvenoj sposobnosti, odgovarajuća stručna sprema, posjedovanje opreme i poslovnog prostora za rad, provjeravaće se u naknadnom inspekcijskom pregledu.
U resornom ministarstvu ističu da postoji potreba i smanjenja troškova otpočinjanja poslovnih aktivnosti, ali napominju da visinu takse u postupku registracije preduzetnika određuju lokalne zajednice, koje u pojedinim opštinama iznose i do 150 KM, dok, primjera radi, u Srbiji iznose 20 KM.
Podsjećaju stoga da su drugim zakonom predložili da se utvrdi jedinstvena visina administrativne takse od 10 KM u cijeloj RS, bez čega bi, kako ukazuju, uprkos smanjenju broja dokumenata i vremena za izdavanje rješenja, troškovi registracije preduzetnika i dalje bili relativno visoki.
U Zanatsko-preduzetničkoj komori (ZPK) RS kažu da su predložene zakonske izmjene pozitivne, ali ih ocjenjuju nedovoljnim i kozmetičkim vjerujući da neće promijeniti postojeće teško stanje u tom sektoru.
Kao osnovni problem preduzetnika ističu slabu kupovnu moć stanovništva i visoke državne namete koji su izazvali masovnu odjavu radnji i migraciju u sivu zonu. Prema njihovim podacima, u RS je na kraju prošle godine radilo oko 27.000 zanatskih i preduzetničkih radnji, što je za 2.000 manje nego godinu prije.
Jovica Bratić, predsjednik ZPK RS, kaže da su zbog toga tražili da se proizvodno i uslužno zanatstvo oslobodi obaveze držanja fiskalnih kasa.
“Ovaj zahtjev se ne odnosi na trgovine, ugostiteljske i zlatarske radnje, koje čine 85 odsto samostalnih preduzetnika. Zbog toga sam ubijeđen da to ne bi državu uskratilo za prihode, a da bi se sa druge strane oko 5.000 radnji iz sive zone vratilo u legalne tokove, što znači prijavu zaposlenja i uplatu doprinosa za 10.000 radnika”, kazao je Bratić.
On, takođe, traži da se izmijeni Zakon o preduzetničkoj djelatnosti, kojim je propisano da samostalni preduzetnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom, čime su, ocjenjuju, dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na pravno lice koje odgovara samo imovinom preduzeća. Što se tiče troškova, u ZPK predlažu da komunalne takse i takse za isticanje firmi ne budu veće od 50 KM godišnje, dok plaćanje komunalnih usluga za samostalne preduzetnike traže po cijenama za domaćinstva, jer su zakonom definisani kao fizička, a ne pravna lica.
“Bez usvajanja tih mjera će se nastaviti širiti epidemija rada na crno, koja je uzela toliko maha da u nekim djelatnostima imamo više nelegalnih nego legalnih radnji”, upozorava Bratić. Nezavisne novine
