SARAJEVO, Oko 60 hiljada građana BiH, koji su za vrijeme ratnih dešavanja u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine ostali bez posla, Međunarodni praznik rada – 1. maj i ove godine dočekuju obespravljeni i u lošoj socijalno-ekonomskoj situaciji, ističe predsjednik Republičkog udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske Nikola Puzigaća.
On napominje da je riječ o građanima BiH koji su iz Hrvatske otpušteni samo zato što su Srbi ili Bošnjaci, a ne zato što su bili loši radnici i upozorava da je to – čista diskriminacija.
“Ostali smo bez posla, plata, prava na penzijsko, zdravstveno i socijalno osiguranje, bez stanarskog prava, lične imovine”, naglašava Puzigaća u intervjuu Srni.
Prema njegovim riječima, radnici otpušteni iz Hrvatske u borbi za svoja prava godinama traže pomoć od institucija BiH. “Nažalost, pomaka u rješavanju ovog problema sa Hrvatskom nema”, navodi Puzigaća, ocijenivši da je hrvatskoj strani cilj da što više ljudi iz BiH koji zbog bespravnog otpuštanja sa posla traže svoja prava – “izumre”.
On je naveo da je bilo individualnih pokušaja traženja pravde u Hrvatskoj, ali bez uspjeha. “Zbog rata i nemogućnosti pristupa Hrvatskoj nismo bili u mogućnosti da zadovoljimo žalbene procedure u preduzećima iz kojih smo otpušteni, a zastarjelo je i pravo traženja pravde putem sudova”, pojasnio je Puzigaća.
Prema njegovim riječima, Hrvatska će uskoro postati punopravna članica EU iako je ovolikom broju ljudi bespravno dala otkaze, oduzela stanarska prava i ličnu imovinu.
Puzigaća je upozorio da zvanični podaci, prema kojima je 13.626 građana BiH u periodu od 1991. do 1995. godine nezakonito otpušteno u Hrvatskoj, ne odgovaraju stvarnom stanju.
“Ima nas oko 60 hiljada. Samo u našem udruženju ima više od deset hiljada prijavljenih, a mnogi se nigdje nisu registrovali, jer su smatrali da im ne treba nikakvo udruženje”, pojasnio je Puzigaća.
Zajednička komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Parlamentarne skupštine BiH nedavno je usvojila zaključak da resorni ministri u Savjetu ministara BiH u narednom periodu treba da iniciraju pregovore sa vlastima u Zagrebu o rješavanju problema građana BiH koji su bili zaposleni i nastanjeni u Hrvatskoj, a od 1992. do 1995. godine su otpušteni sa posla.
Predsjedavajuća Komisije i poslanik SDS u Predstavničkom domu parlamenta BiH Aleksandra Pandurević inicijator je rasprave vođene krajem marta u ovom domu o izvještaju Savjeta ministara o provođenju mjera i aktivnosti za rješavanje problema građana BiH koji su bili zaposleni i nastanjeni u Hrvatskoj, a u periodu od 1991. do 1995. godine otpušteni sa posla.
Ona je u više navrata pozvala da se pitanje statusa ovih državljana BiH riješi na međudržavnom nivou, ocjenjujući da je ovaj problem moguće riješiti sklapanjem međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske, poput sporazuma kakav BiH ima sa Slovenijom.
“Oko 60.000 državljana BiH ostalo je u Hrvatskoj bez posla od 1991. do 1995. godine. NJima su oduzeta elementarna ljudska prava, zbog čega BiH mora učiniti sve, uključujući i pokretanje diplomatske ofanzive prema Hrvatskoj, da bi zaštitila svoje građane”, upozorava Pandurevićeva.
Savjet ministara informisao je Predstavnički dom da su predstavnici Ministarstva inostranih poslova BiH, postupajući prema Planu mjera koje je potrebno preduzeti za rješavanje problema ovih građana BiH koji su od 1991. do 1995. godine otpušteni iz hrvatskih preduzeća, usvojenom još 2008. godine, na skoro svim sastancima sa zvaničnicima Hrvatske pokretali rješavanje ovog pitanja.
“Hrvatska strana je nastojala da izbjegne razgovore o ovoj temi, pravdajući to činjenicom da je riječ o pitanjima iz sudske nadležnosti”, navodi se u izvještaju Savjeta ministara.
Istaknuto je da je, usljed pristupanja Hrvatske EU, došlo do intenzivnijeg bilateralnog dijaloga o svim otvorenim pitanjima, pri čemu je BiH uspjela da pitanje otpuštenih radnika nametne kao otvoreno pitanje koje zahtijeva hitno rješavanje.
Iz Savjeta ministara BiH podsjećaju da su i određene međunarodne institucije u BiH, poput Evropske komisije i OEBS-a, upoznate sa ovim problemom da bi pomogle u njegovom rješavanju. Srna
